Formiranje nove vlasti u Bosni i Hercegovini moglo bi potrajati znatno dulje od očekivanoga, a političke blokade mogle bi se nastaviti i u sljedećem mandatu. Upozorio je na to predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović, gostujući u Dnevniku D Federalne televizije, istaknuvši kako ne očekuje značajniji napredak u političkim odnosima.
Cvitanović je posebno kritizirao zastoj Bosne i Hercegovine na europskom putu, upozoravajući na izostanak političke volje za provedbu ključnih reformi. Govoreći o izbornim rezultatima, poručio je kako slabiji rezultat neće dovesti do raspada Hrvatske petorke, nego će stranke nastaviti djelovati kao jedinstven politički blok.
„Ne vidim nijedan razlog zbog kojega Hrvatska petorka ne bi nastavila zajednički put u nekom obliku. Sigurno poručujem svima onima koji bi pokušali pojedinačno loviti u mutnom da za to nema potrebe. Prema ostalima ćemo nastupati kompaktno, kao jedna politička opcija“, poručio je Cvitanović.
Lučićev rezultat ocijenio respektabilnim
Osvrnuo se i na kandidaturu Zdenka Lučića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priznavši kako se nije slagao sa svim elementima njegove izborne kampanje.
„Bilo je tu definitivno i stvari koje bih možda ja drukčije napravio ili ih ne bih rekao, ali to je bila Zdenkova procjena. Na kraju je 58.000 glasova respektabilan rezultat“, rekao je.
Dodao je kako Lučić namjerava nastaviti političko djelovanje, a nije isključio ni mogućnost da bude kandidat Hrvatske petorke za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. O tome će, kako je naveo, koalicija odlučivati nakon popunjavanja federalnog Doma naroda.
Izbor Balukčića prilika za jačanje položaja Hrvata u Republici Srpskoj
Cvitanović je posebno istaknuo izbor Igora Balukčića za potpredsjednika Republike Srpske, naglašavajući kako HDZ 1990. ne namjerava odustati od političkog djelovanja na tom području.
„Nemamo se pravo odreći toga područja i borbe za interese hrvatskog naroda u entitetu Republika Srpska“, istaknuo je.
Iako priznaje da su ovlasti potpredsjednika Republike Srpske ograničene, očekuje da Balukčić svojim radom pridonese većoj političkoj zastupljenosti Hrvata.
„Naša je ambicija na sljedećim općim izborima, pod svaku cijenu, imati legitimnog zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji će imenovati nekoga i u Vijeće naroda. Bit ćemo znatno zastupljeni u Vijeću naroda, imat ćemo najmanje tri vijećnika“, naveo je Cvitanović.
„Blokade će se dogoditi, ali mi nećemo sudjelovati“
Govoreći o pregovorima o formiranju vlasti, Cvitanović je potvrdio da dosad nije dobio službeni poziv na razgovore na državnoj i federalnoj razini, dok su pregovori već započeli u pojedinim županijama.
„Nisam dobio nijedan službeni poziv na razgovore o formiranju vlasti na ovim višim razinama, osim u dijelu županija u kojima su razgovori već započeli i gdje županijski predstavnici pregovaraju s izbornim pobjednicima“, kazao je.
Istaknuo je da Hrvatska petorka ima politički kapacitet za sudjelovanje u formiranju vlasti u pojedinim županijama, posebno u Hercegbosanskoj i Srednjobosanskoj županiji, ali da neće pristajati na političke ucjene.
Govoreći o ulozi HDZ-a 1990. na višim razinama vlasti, naglasio je da njegova stranka neće sudjelovati u blokadama.
„Nismo mi u položaju blokirati procese. Blokade će definitivno doći od onih istih koji ih provode proteklih godina. Ne očekujem nikakvu značajniju prohodnost u odnosu na dosadašnje stanje“, ocijenio je.
Cvitanović traži Izborni zakon prije formiranja Vijeća ministara
Jednim od ključnih uvjeta za političku stabilnost Cvitanović smatra izmjene Izbornog zakona BiH. Prema njegovu mišljenju, o tom pitanju trebalo bi razgovarati prije uspostave novog Vijeća ministara.
„Očekujem da se Izborni zakon napokon nađe na stolu prije formiranja Vijeća ministara. Da vidimo koje su politike druga dva konstitutivna naroda, i Bošnjaka i Srba, spremne završiti tu priču kako bi ona ostala iza nas“, kazao je.
Vijeće ministara možda neće biti formirano ni tijekom 2027.
Cvitanović je izrazio pesimizam kada je riječ o brzom formiranju vlasti, ocijenivši da će pregovore obilježiti politička uvjetovanja i borba za pozicije.
„Mislim da Vijeće ministara još dugo neće biti formirano. Mislim da bi čak i 2027. godina mogla biti potpuno izgubljena“, upozorio je.
Prema njegovoj procjeni, ni formiranje Vlade Federacije BiH neće biti brzo završeno.
„Čak ni federalna vlada, prema onome što vidim, neće biti formirana prije nego što su formirane prethodne vlade, negdje u travnju ili svibnju. Ako bude u ožujku, to će biti ozbiljan uspjeh“, rekao je.
Smatra da bi šira koalicija, koja uključuje političke aktere s kapacitetom za blokiranje donošenja odluka, mogla omogućiti provedbu važnih reformi.
„Ako je cilj donijeti neke temeljne, teške i ključne reforme, onda je puno bolji širi blok. Bilo bi bolje uspostaviti neku široku koaliciju, ali pitanje je jesu li izborni pobjednici spremni dijeliti plijen“, istaknuo je.
Dom naroda i moguća politička trgovina mandatima
Govoreći o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Cvitanović je ocijenio da Hrvatska petorka ima kapacitet za najmanje jednog izaslanika.
„Prema rezultatima kojima nismo zadovoljni, trebali bismo imati pet izaslanika u federalnom Domu naroda, u Klubu Hrvata Federacije Bosne i Hercegovine. To je sasvim dovoljno, čak i više nego dovoljno, da imamo jednog izaslanika u Domu naroda Parlamenta BiH“, kazao je.
Upozorio je da bi koncentracija četiri izaslanačka mjesta u jednom političkom bloku mogla omogućiti ozbiljne blokade na državnoj razini.
„Za državu bi bilo dobro da nitko nema četiri izaslanika. Jer s četiri izaslanika imate potpuno odriješene ruke i možete sami blokirati sve procese“, rekao je.
Cvitanović tvrdi i da već postoje pokušaji političke trgovine prilikom izbora izaslanika, zbog čega je najavio odlučniji odgovor HDZ-a 1990. na eventualne pritiske.
Cvitanović: BiH je potpuno zastala na europskom putu
Govoreći o najnovijem izvješću Europske komisije i napretku Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, Cvitanović je oštro kritizirao rezultate dosadašnjih vlasti.
„Ne da je situacija loša, nego nema nikakva napretka. Iz Europske komisije poručili su da Bosna i Hercegovina više uopće nije na europskom putu. To je potpuni zastoj. Praktički se ništa nije radilo, a hvalilo se nekim stvarima i s nekoliko zakona koji su djelomično doneseni. Nijedan od tih zakona nije donesen u punom opsegu, onako kako je to željela Europska komisija“, ocijenio je Cvitanović.
Njegove izjave upućuju na nastavak politički zahtjevnih pregovora o uspostavi vlasti, dok će ključni izazovi ostati izborna reforma, raspodjela pozicija i provedba obveza na europskom putu Bosne i Hercegovine.
