Pobjeda demokrata na izborima za američki Kongres, nakon koje su preuzeli kontrolu nad oba doma, neće automatski donijeti radikalnu promjenu vanjske politike Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu. Ipak, mogla bi otvoriti prostor za snažniji angažman američkog Kongresa u regiji, ocijenio je bivši posebni izaslanik SAD-a za zapadni Balkan Matthew Palmer u izjavi za Fenu.
Prema Palmerovoj procjeni, jedna od najvažnijih posljedica izbornih rezultata bit će promjene na čelnim pozicijama odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma i Senata. Posebno je istaknuo mogućnost da vodeće funkcije preuzmu političari koji su se i ranije aktivno bavili pitanjima zapadnog Balkana.
„Demokrati su jasno osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa, Zastupničkim domom i Senatom. Mislim da će među najzanimljivijim promjenama za Balkan biti pitanje tko će predsjedati Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma i Odborom za vanjske odnose Senata“, kazao je Palmer.
Gregory Meeks i Chris Coons mogli bi imati važnu ulogu
Palmer očekuje da bi Gregory Meeks mogao preuzeti predsjedanje Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma. Smatra da bi to moglo biti važno za budući američki angažman na zapadnom Balkanu.
„Gregory Meeks ima dugu povijest angažmana na Balkanu, podržava integraciju zapadnog Balkana u europske i euroatlantske institucije, normalizaciju odnosa Beograda i Prištine te napredak u jačanju upravljanja i vladavine prava u Bosni i Hercegovini“, istaknuo je Palmer.
Govoreći o promjenama u Senatu, upozorio je da bi odlaskom senatorice Jeanne Shaheen, kojoj završava mandat, zapadni Balkan mogao izgubiti jednu od najvažnijih zagovornica svojih interesa na Capitol Hillu.
Kao jedno od imena koja se spominju za preuzimanje predsjedanja Odborom za vanjske odnose Senata naveo je senatora Chrisa Coonsa, koji je, prema Palmerovim riječima, tijekom političke karijere također posvećivao znatnu pozornost regiji i podupirao američki angažman.
Hoće li se promijeniti američka politika prema Bosni i Hercegovini?
Unatoč promjeni odnosa snaga u Kongresu, Palmer ne očekuje radikalni zaokret u vanjskoj politici administracije predsjednika Donalda Trumpa.
„Vanjska politika pod izravnom je kontrolom predsjednika, Bijele kuće i administracije, tako da ne očekujem radikalnu promjenu američkog pristupa regiji. Međutim, vrlo je moguće da ćemo vidjeti znatno veću pozornost Kongresa prema zapadnom Balkanu nego što je to bio slučaj posljednjih nekoliko godina“, pojasnio je.
Govoreći o mogućim posljedicama za Bosnu i Hercegovinu, posebno u kontekstu političke nestabilnosti, secesionističkih politika u Republici Srpskoj te potpore suverenitetu i teritorijalnom integritetu države, Palmer očekuje snažnije poruke potpore iz američkog Kongresa.
„Mislim da ćemo iz Kongresa vjerojatno čuti više poruka kojima se izravno podupiru snažni odnosi Sjedinjenih Američkih Država s Bosnom i Hercegovinom“, istaknuo je.
Ipak, upozorio je da se promjena odnosa snaga u Kongresu neće nužno odmah odraziti na konkretne odluke američke administracije prema Sarajevu, Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj.
„Ne vidim da će se rezultati međuizbora pretvoriti u neposrednu promjenu političkog pristupa Sarajevu, Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj. Vidjet ćemo u kojem će se smjeru stvari razvijati, a posebno kako će izgledati nadzor Kongresa nad radom administracije u mjesecima i godinama koje dolaze“, kazao je Palmer.
Promjena vlasti u Srbiji mogla bi biti važnija od izbora u SAD-u
Osvrćući se na političke promjene u Srbiji nakon pobjede Studentske liste na prijevremenim parlamentarnim izborima, Palmer je ocijenio da bi promjena vlasti u Beogradu mogla imati još značajniji utjecaj na buduću američku politiku prema regiji od promjene većine u američkom Kongresu.
„Za mene je mnogo zanimljivije pitanje ne hoće li promjena kontrole nad Kongresom rezultirati drukčijim američkim pristupom, nego hoće li promjena vlasti u Beogradu otvoriti mogućnosti za nov i drukčiji pristup Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je.
Prema njegovim riječima, Studentska lista sada ima ključnu ulogu u oblikovanju budućeg političkog smjera Srbije, ali ostaje otvoreno pitanje kakvu će politiku provoditi kada preuzme odgovornost za upravljanje državom.
„Kako će izgledati politika te vlade? Koliko će nova srbijanska vlada biti otvorena za drukčiju vrstu odnosa s Prištinom? Ne samo da ja ne znam odgovore na ta pitanja nego nisam siguran ni da ih sama Studentska lista u ovom trenutku zna“, kazao je Palmer.
Naglasio je da je studentski pokret bio inspirativan u pokretanju političkih promjena u Srbiji, ali da sada slijedi znatno zahtjevnija faza – preuzimanje odgovornosti za vođenje države.
„Bili su inspirativni u ostvarivanju političkih promjena u Srbiji. Međutim, ono što slijedi mnogo je teže. Jedno je kandidirati se na izborima i voditi političku kampanju, a nešto sasvim drugo preuzeti odgovornost za upravljanje državom. To je prijelaz iz poezije u prozu, a upravljanje državom vrlo je teško“, istaknuo je.
Palmer je napomenuo da relativno mali broj ljudi povezanih sa Studentskom listom ima neposredno iskustvo u obnašanju državnih dužnosti, zbog čega će mnoge stvari morati učiti tijekom samog procesa upravljanja.
„Bit će zanimljivo vidjeti kakav će politički okvir proizaći iz nove vlade i kakve bi mogućnosti to moglo otvoriti, ne samo za Sjedinjene Američke Države nego i za Europu te zemlje koje graniče sa Srbijom, uključujući Bosnu i Hercegovinu“, kazao je.
Zapadni Balkan pojačat će diplomatske aktivnosti u Washingtonu
Palmer očekuje da će vlade zemalja zapadnog Balkana nakon promjene odnosa snaga u američkom Kongresu intenzivirati diplomatske aktivnosti u Washingtonu.
„Ako budu postupale mudro, a moje iskustvo govori da vlade zemalja zapadnog Balkana vrlo dobro razumiju američku politiku, očekujem znatan diplomatski angažman na Capitol Hillu“, rekao je.
Podsjetio je da početkom sljedeće godine slijede velike promjene u američkom Kongresu, uključujući dolazak novih članova i promjene na vodećim pozicijama u odborima koji se bave vanjskom politikom.
Zbog toga očekuje da će veleposlanstva zemalja zapadnog Balkana u Washingtonu biti aktivnija u uspostavljanju kontakata s novim kongresnim vodstvom.
„Dolazi mnogo novih ljudi, uključujući one koji će preuzeti vodeće pozicije u relevantnim odborima. Zato očekujem da će veleposlanstva zemalja zapadnog Balkana u Washingtonu biti vrlo aktivna u istraživanju novih mogućnosti te izgradnji novih partnerstava i odnosa“, istaknuo je.
Prema njegovoj procjeni, povećat će se i broj posjeta političkih predstavnika zemalja regije Washingtonu, gdje će nastojati uspostaviti kontakte s novim nositeljima političke moći.
„Očekujem povećan broj posjeta iz regije jer će ljudi dolaziti u Washington kako bi se sastali s novim nositeljima moći u Kongresu i osigurali da njihovi interesi budu shvaćeni i uzeti u obzir u zakonodavnom procesu“, kazao je.
Palmer je zaključio da zakonodavni proces, iako ne mora izravno određivati vanjsku politiku predsjedničke administracije, može imati značajne neizravne posljedice na političke odluke.
„Predstoji mnogo posla za brojne ljude u vladama zemalja regije i njihovim veleposlanstvima u Washingtonu“, zaključio je Palmer u izjavi za Fenu.
