Formiranje vlasti na državnoj razini Bosne i Hercegovine moglo bi biti znatno teže nego što se očekivalo. Nakon što je Milorad Dodik poručio da SNSD ne želi ulaziti u partnerstvo s političkim blokom u kojem se nalazi Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), uslijedili su sastanci predstavnika SBiH, SDA i Demokratske fronte (DF), ali i oštre političke poruke.
Uz međusobne optužbe i različite uvjete za ulazak u vlast, sve je više upozorenja da bi Bosna i Hercegovina mogla ponoviti ranije scenarije dugotrajnog formiranja Vijeća ministara BiH.
Dodik je, osim odbacivanja SBiH kao mogućeg koalicijskog partnera, među uvjete za sudjelovanje SNSD-a u državnoj vlasti uvrstio i reformu Ustavnog suda BiH te preispitivanje odluka visokih predstavnika. Takvi zahtjevi dodatno kompliciraju pregovore s političkim strankama iz Federacije BiH.
Politički uvjeti i međusobna nepovjerenja otežavaju pregovore
Dodikova poruka da SNSD neće prihvatiti partnerstvo s političkom strukturom u kojoj se nalazi SBiH dolazi u trenutku kada SDA, DF i SBiH razgovaraju o mogućem zajedničkom nastupu u formiranju vlasti.
Istodobno, predsjednik SNSD-a kao preduvjet za ulazak u Vijeće ministara BiH navodi promjene u funkcioniranju Ustavnog suda BiH, posebno pitanje stranih sudaca, kao i preispitivanje naslijeđa Ureda visokog predstavnika (OHR).
Time se pregovori ne svode samo na raspodjelu ministarskih pozicija, nego i na niz ozbiljnih političkih i ustavnopravnih pitanja.
Analitičari: Politička volja ne može se zaobići
Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) upozorava da se prilikom formiranja vlasti na višim razinama ne može zanemariti politička volja stranaka koje imaju značajnu izbornu podršku.
„Ignoriranje njihove političke volje i nametanje određenih uvjeta samo može doprinijeti tome da se ta loša tradicija nastavi. Te tri stranke su odlučile formirati vlast, vidjet ćemo hoće li one inzistirati da to bude na svim razinama. Jer one sigurno mogu u nekim županijama u Federaciji formirati vlast, ali već kad se dođe do federalne Vlade ne mogu nikako ignorirati političku volju HDZ-a, a na državnoj razini ne mogu ignorirati političku volju SNSD-a i predizbornih i postizbornih saveznika“, pojasnio je Sitarski za RTV Herceg Bosne.
Njegova je ocjena da politički odnosi i izborni rezultati moraju biti uzeti u obzir u pregovorima, jer nametanje rješenja bez potrebnog političkog dogovora može dodatno produžiti proces uspostave vlasti.
Ustavni sud, Izborni zakon i državna imovina među ključnim pitanjima
Urednik Hrvatskog Medijskog Servisa Milan Šutalo smatra da brzina formiranja Vijeća ministara ne bi trebala biti važnija od rješavanja temeljnih političkih i institucionalnih pitanja koja godinama opterećuju Bosnu i Hercegovinu.
„Meni se čini da je važnije od toga da brzo formiramo Vijeće ministara da riješimo ona krupna politička pitanja. Kao što je pitanje Ustavnog suda, odnosno ostanka ili izbacivanja stranih sudaca iz Ustavnog suda, pitanje izmjena Izbornog zakona, državne imovine itd. Meni se čini da bi to trebalo biti prioritetnije od toga da brzo formiramo Vijeće ministara“, kazao je Šutalo.
Među pitanjima koja bi mogla dominirati pregovorima tako su status stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH, izmjene Izbornog zakona, državna imovina i odnos prema odlukama visokih predstavnika.
Politički analitičar Dragan Vidović ističe kako SDA ne može ignorirati činjenicu da su HDZ BiH i SNSD pobjednici izbora, te da su ostvarili rezultat koji im pruža mogućnost da uvjetuju kreiranje državne vlasti. Čović je ostvario poziciju u kojoj SDA mora prihvatiti uvjete unatoč činjenici da želi DF, koji je izgubio izbore uvesti u sve razine vlasti kao svoju satelitsku stranku kako bi ih očuvala od potpunog propadanja kao političke stranke.
Predizborna retorika dodatno otežava dogovor stranaka
Jedna od prepreka u pregovorima mogla bi biti i oštra retorika iz predizborne i izborne kampanje. Brojne međusobne optužbe i političke poruke, posebno na relaciji Sarajevo – Banja Luka, ostavile su malo prostora za jednostavno približavanje stavova.
Sitarski smatra da su šire koalicije u Bosni i Hercegovini nužnost te da politički akteri svojim oštrim izjavama često otežavaju kasnije pregovore.
„Neko koaliranje, i to ne samo preko stranačkih nego i nacionalnih granica, je nužno. Jednostavno, mi smo ovdje osuđeni na velike šarene koalicije. A ta oštra retorika proturiječi tom neporecivom stanju stvari i time neki politički akteri sami sebi otežavaju posao. Na kraju, kad stupe u koaliciju s onima prema kojima su bile usmjerene njihove vlastite izjave u kampanji, nije to lako objasniti vlastitim biračima“, upozorio je Sitarski.
HDZ BiH i SNSD imaju povoljniju pregovaračku poziciju?
Milan Šutalo ocjenjuje da HDZ BiH i SNSD trenutačno imaju komotniju pregovaračku poziciju od SDA, što im ostavlja više prostora u razgovorima o formiranju državne vlasti.
Prema njegovim riječima, tim strankama ne žuri se s postizanjem dogovora, dok SDA ima izraženiji interes za što skoriji ulazak u vlast.
„SNSD i HDZ imaju tu komotnu poziciju, štoviše HDZ ima i jedno ministarstvo više nego što mu pripada, s obzirom na to da je zamjenik ministra sigurnosti gospodin Bošnjak, nakon što je prethodni ministar sigurnosti bio uhićen pa pušten, preuzeo tu poziciju. Tako da ni HDZ-u ni SNSD-u se ne žuri, imaju jednu komotnu poziciju, a s druge strane SDA-u je stalo da što prije uđu u vlast“, naveo je Šutalo.
Hoće li BiH ponoviti scenarij dugotrajnog formiranja vlasti?
U narednom razdoblju očekuju se intenzivniji razgovori političkih stranaka o mogućim koalicijama i raspodjeli pozicija u institucijama Bosne i Hercegovine. Ipak, za postizanje dogovora bit će potrebni kompromisi i usuglašavanje oko pitanja koja nadilaze ministarske funkcije.
Ukoliko stranke ostanu pri međusobno suprotstavljenim uvjetima, proces formiranja vlasti mogao bi se znatno odužiti.
Iskustva iz ranijih izbornih ciklusa pokazuju da Bosna i Hercegovina može dugo čekati na uspostavu novih institucija. Hoće li se takav scenarij ponoviti, ovisit će ponajprije o spremnosti političkih lidera da pronađu zajednički jezik i dogovore parlamentarnu većinu.
