Nakon objave izbornih rezultata, pitanje sastava nove vlasti u Federaciji BiH sve se više svodi na odluku Stranke demokratske akcije (SDA) o tome tko će joj biti partner uz HDZ BiH – SDP BiH ili Stranka za BiH. Prema analizi Milana Šutala za Hrvatski Medijski Servis, raspored mandata u federalnom i državnom Domu naroda, kao i odnosi unutar političkih stranaka, bit će ključni za pregovore o formiranju vlasti.
Šutalo ocjenjuje da će HDZ BiH i SDA činiti okosnicu nove vlasti u Federaciji BiH, dok bi na državnoj razini ključnu ulogu trebali imati HDZ BiH, SDA i SNSD. Pritom ističe važnost većina u nacionalnim klubovima domova naroda, bez kojih je, prema njegovoj analizi, teško osigurati stabilno donošenje zakona i provedbu političkih dogovora.
Na državnoj razini Vijeće ministara može biti potvrđeno natpolovičnom većinom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, uz propisanu zastupljenost zastupnika iz oba entiteta. Međutim, za donošenje zakona i osiguravanje šire parlamentarne potpore važna je i struktura Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
SDA odlučuje između SDP-a i Stranke za BiH
Glavna nepoznanica u pregovorima o formiranju vlasti u Federaciji BiH, prema Šutalovoj analizi, jest izbor drugog bošnjačkog partnera SDA. U opticaju su SDP BiH i Stranka za BiH, a konačnu odluku trebao bi donijeti vrh SDA.
Pozivajući se na pisanje sarajevskih medija, Šutalo navodi kako su unutar SDA prisutna različita stajališta. Stariji članovi stranačkog vodstva, uključujući predsjednika Bakira Izetbegovića, navodno su skloniji suradnji sa SDP-om, dok mlađi članovi preferiraju Stranku za BiH.
SDA je potreban dodatni partner jer s HDZ-om BiH, prema navedenoj analizi, nema natpolovičnu većinu u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, niti potrebnu potporu u srpskom klubu Doma naroda.
HDZ BiH i SDA zajedno imaju 46 zastupnika, dok je za većinu potrebno najmanje 50 glasova. Zbog toga će izbor trećeg partnera imati važnu ulogu u osiguravanju parlamentarne potpore budućoj federalnoj vladi.
Dom naroda FBiH ključan za formiranje nove vlade
Posebno važan element pregovora jest raspored izaslanika u nacionalnim klubovima Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
Prema Šutalovoj analizi, u prvom krugu postupka izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije potrebno je najmanje 11 od 23 izaslanika u odgovarajućem klubu. Upravo zbog toga sastav srpskog kluba mogao bi imati važnu ulogu u određivanju političkih odnosa nakon posrednih izbora iz županijskih skupština.
HDZ BiH u aktualnom sazivu ima 14 izaslanika u Klubu Hrvata, a Šutalo procjenjuje da bi sličan broj mogao zadržati i u novom sazivu. SDA je u prethodnom mandatu imala 11 izaslanika u Klubu Bošnjaka, dok se zbog boljeg izbornog rezultata očekuje povećanje tog broja.
Autor posebno upozorava na važnost srpskog kluba, u kojem su u aktualnom sazivu SDP BiH, HDZ BiH i SDA imali ukupno 12 izaslanika: SDP sedam, HDZ BiH tri, a SDA dva.
Zašto bi SDP mogao imati važnu ulogu u novoj koaliciji?
Prema Šutalovim projekcijama, ulazak SDP-a BiH u federalnu vlast mogao bi utjecati na povećanje broja izaslanika koalicije u srpskom klubu Doma naroda.
Ako bi SDA, SDP i HDZ BiH nastavili suradnju, njihov zajednički kapacitet u tom klubu mogao bi, prema autorovoj procjeni, dosegnuti 14 izaslanika. Takav raspored omogućio bi im veću potporu u postupku izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije.
S druge strane, Šutalo upozorava da bi koalicija SDA – Stranka za BiH – HDZ BiH mogla imati manji broj izaslanika u srpskom klubu. Stranka za BiH u aktualnom sazivu ima jednog izaslanika, a njezin budući broj u novom sazivu još nije moguće precizno utvrditi.
Autor zato smatra da bi izbor Stranke za BiH umjesto SDP-a mogao otvoriti dodatna pitanja u vezi s osiguravanjem potrebne potpore za izbor vodstva Federacije u prvom krugu.
Bećirović i odnosi s HDZ-om BiH dodatni čimbenici
SDP-u BiH, prema Šutalovoj analizi, u prilog ide i činjenica da je Denis Bećirović bošnjački član Predsjedništva BiH.
Predsjedništvo sudjeluje u postupku imenovanja predsjedatelja Vijeća ministara BiH, a prema načelu rotacije tu bi dužnost u novom mandatu trebao obnašati predstavnik iz reda bošnjačkog naroda. Šutalo navodi kako bi kandidata, kao najjača bošnjačka stranka buduće koalicije, trebala predložiti SDA.
Stranci za BiH, s druge strane, autor pripisuje politički teret zbog ranijeg neslaganja između njezina predsjednika Semira Efendića i Bakira Izetbegovića. Prema njegovu tekstu, Efendić je odbio ponudu da odustane od kandidature za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u zamjenu za poziciju predsjedatelja Vijeća ministara.
Ipak, ni prethodni politički sukobi SDA i SDP-a ne isključuju mogućnost njihove suradnje. Šutalo podsjeća da su dvije stranke već bile zajedno u vlasti u razdoblju od 2010. do 2014. godine, nakon predizborne kampanje u kojoj su nastupale kao politički suparnici.
U analizi se navodi i da suradnju HDZ-a BiH i SDP-a u proteklom mandatu obilježavaju odnosi između predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika SDP-a BiH i federalnog premijera Nermina Nikšića.
Koliko bi zastupnika imala nova koalicija?
Razlika između mogućih koalicijskih kombinacija vidljiva je i u zastupničkim mandatima u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
Prema podacima koje iznosi Šutalo, Stranka za BiH ima devet zastupnika. U slučaju koalicije SDA – Stranka za BiH – HDZ BiH, takva bi parlamentarna većina imala 55 zastupnika.
Ako bi, umjesto Stranke za BiH, partner SDA postao SDP BiH, zajednički broj zastupnika, prema autorovoj procjeni, dosegnuo bi 62, odnosno gotovo dvotrećinsku većinu.
Osim razlike u broju zastupnika, važna je i raspodjela izaslanika u Domu naroda, posebno u srpskom klubu, što bi moglo utjecati na postupak uspostave izvršne vlasti.
Odluka SDA očekuje se tijekom sljedećeg tjedna
Konačan izbor između SDP-a BiH i Stranke za BiH, prema Šutalovoj procjeni, trebao bi donijeti vrh SDA.
Ta odluka neće biti važna samo za sastav federalne vlade nego bi mogla odrediti i političke odnose na državnoj razini. Autor očekuje da će stranka koju SDA odabere za partnera u Federaciji BiH sudjelovati i u dogovorima o formiranju vlasti na državnoj razini, u koaliciji s HDZ-om BiH i SNSD-om.
Tko će na kraju sjesti za pregovarački stol i kakav će biti konačan raspored političkih partnera, ovisit će o odluci vodstva SDA, ali i o dogovorima oko raspodjele pozicija i osiguravanja potrebne potpore u parlamentarnim domovima.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
