Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko govorila je za RTV Herceg Bosne o Rezoluciji Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskoj izbornoj jedinici, izmjenama Izbornog zakona BiH, imenovanju novog visokog predstavnika, mogućem gubitku europskih sredstava te lobiranju Hrvata iz BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.
U razgovoru je posebno istaknula potrebu za rješavanjem pitanja legitimnog političkog predstavljanja Hrvata u BiH, ocijenivši da aktualni izborni sustav ne jamči hrvatskom narodu mogućnost da sam bira svoje političke predstavnike.
Zovko se osvrnula i na reakcije bošnjačkih političara na Rezoluciju Hrvatskog sabora, kojom je Zagreb ponovno naglasio važnost jednakopravnosti konstitutivnih naroda i reforme Izbornog zakona BiH.
Željana Zovko o Rezoluciji Hrvatskog sabora: „Dobila je veliku potporu“
Govoreći o reakcijama na Rezoluciju Hrvatskog sabora o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, Željana Zovko istaknula je kako dokument predstavlja objedinjavanje dugogodišnje politike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.
Prema njezinim riječima, iza rezolucije stoje političke stranke zastupljene u Hrvatskom saboru.
„Dobila je veliku potporu. Mislim da je bespredmetno komentirati reakcije koje su, na moje veliko čuđenje, bile izuzetno neprimjerene“, rekla je Zovko.
Dodala je kako se pažljivim čitanjem rezolucije može vidjeti da Republika Hrvatska i njezini zastupnici podržavaju prava Hrvata u BiH, ali i što skorije rješavanje Izbornog zakona kako bi se deblokirao europski put Bosne i Hercegovine.
Zovko smatra da Hrvati ne bi trebali biti predstavljani kao problem zbog inzistiranja na vlastitim političkim pravima.
Istaknula je kako je cilj stvaranje Bosne i Hercegovine kao konstruktivne države tri konstitutivna naroda, koja želi postati članica Europske unije.
Hrvatska izborna jedinica u BiH: Zovko se pozvala na europska iskustva
Jedna od najosjetljivijih tema u raspravi o političkom položaju Hrvata u BiH jest hrvatska izborna jedinica.
Zovko smatra da takav model nije neuobičajen u Europskoj uniji te je kao primjer navela Belgiju, gdje postoje mehanizmi političkog predstavljanja povezani s jezičnim zajednicama.
Prema njezinoj ocjeni, izborna jedinica koja bi Hrvatima omogućila da izaberu vlastite predstavnike predstavljala bi način povezivanja građanskog i kolektivnog principa.
„Ta virtualna izborna jedinica jedini je način da bi se moglo spojiti to građansko i etničko i gdje bi se apsolutno moglo računati na to da će Hrvati moći ostvariti izbornu volju“, rekla je Zovko.
Ona smatra da bi takvo rješenje omogućilo da se izborna volja hrvatskog naroda u BiH uistinu odrazi na formiranje vlasti.
„Federalizam je jedini način funkcioniranja Europske unije“
Zovko je odbacila tvrdnje prema kojima Bosna i Hercegovina, s konceptom konstitutivnosti naroda i složenim federalnim uređenjem, ne bi mogla postati članica Europske unije.
Kao primjere navela je Njemačku i Belgiju, ali i Italiju, posebno model autonomije Južnog Tirola.
„Kad uzmete čak i Italiju, koja je riješila svoj problem s Južnim Tirolom jednom jedinom devolucijom, gdje je Južni Tirol dobio visok stupanj autonomije i ostvarivanja svojih kulturnih i jezičnih prava“, rekla je.
Prema Zovko, europska praksa pokazuje da se različiti identiteti mogu uspješno povezati kroz federalne i regionalne modele.
Spomenula je i Francusku kao primjer države s izraženim centralističkim modelom.
„Centralizam nikada u Europi nije mogao funkcionirati“, zaključila je Zovko.
Novi visoki predstavnik i budućnost OHR-a u BiH
Jedna od tema razgovora bila je i imenovanje novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Zovko smatra da kompromis između različitih međunarodnih aktera može biti postignut, ali ističe kako je uloga Sjedinjenih Američkih Država i dalje ključna za funkcioniranje Ureda visokog predstavnika.
Istodobno je ocijenila da se u Europskoj uniji već dulje raspravlja o tome kako bi OHR trebao završiti svoju ulogu.
Prema njezinu mišljenju, cilj bi trebao biti da Bosna i Hercegovina prijeđe u tzv. briselsku fazu, odnosno da domaće institucije preuzmu veću odgovornost za funkcioniranje države.
BiH prijeti gubitak dodatnih 400 milijuna eura iz EU fondova?
Posebno upozorenje Zovko je uputila kada je riječ o europskim fondovima i Planu rasta za zapadni Balkan.
Kao zastupnica koja se bavi IPA fondovima i Planom rasta, upozorila je na mogućnost da Bosna i Hercegovina ponovno ostane bez dijela dostupnog europskog novca.
Prema njezinim riječima, radi se o potencijalnom gubitku od oko 400 milijuna eura.
„Oni koji nisu digli ruku za to da ti zakoni prođu svojim su građanima ustvari odnijeli tih 400 milijuna eura dodatnih koji su trebali biti korišteni za infrastrukturu, za puteve, za rasvjetu, za škole“, istaknula je Zovko.
Posebno je upozorila na posljedice za mlade ljude koji žele ostati ili se vratiti u Bosnu i Hercegovinu.
Prema njezinoj ocjeni, političke blokade ne štete samo političkim institucijama, nego izravno utječu na infrastrukturne projekte, gospodarstvo i životni standard građana.
Tko je odgovoran za blokade?
Govoreći o odgovornosti za moguće gubljenje europskih sredstava, Zovko je prozvala one političke aktere koji, prema njezinim riječima, u Vijeću ministara BiH blokiraju usvajanje zakona potrebnih za korištenje europskih sredstava.
Istaknula je kako se politička odgovornost ne bi trebala promatrati samo kroz međustranačke sukobe, već i kroz konkretne posljedice za građane.
Gubitak europskih sredstava znači manje novca za ceste, škole, infrastrukturu i razvojne projekte.
Hrvati iz BiH sve aktivniji u Washingtonu
Zovko je govorila i o lobiranju Hrvata iz Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama.
Istaknula je kako je od dolaska u Europski parlament, kao i kroz funkcije u Europskoj pučkoj stranci, uključena u kontakte s američkim Kongresom i političkim partnerima.
Cilj je, kako je rekla, bolje predstaviti položaj Hrvata u BiH međunarodnim partnerima.
„Radim na tome da se nađe rješenje za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. To nije ništa loše“, poručila je Zovko.
Max Primorac i američko lobiranje
Na pitanje o Maxu Primorcu i njegovoj ulozi u lobiranju, Zovko je rekla kako je riječ o osobi koja je posebno zainteresirana za pronalazak mirnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu.
Prema njezinim riječima, Primorac je vezan za ovaj prostor te kroz Heritage Foundation nastoji pomoći u promicanju interesa i stabilnosti BiH.
Zovko je naglasila kako je međunarodna potpora važna, ali da rješenja za političke probleme u Bosni i Hercegovini moraju dovesti do dugoročne stabilnosti.
Što Rezolucija Hrvatskog sabora znači za Hrvate u BiH?
Rezolucija Hrvatskog sabora ponovno je otvorila pitanje političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U središtu rasprave nalazi se izborni sustav i pitanje mogu li konstitutivni narodi samostalno birati svoje legitimne predstavnike.
Željana Zovko smatra da je upravo reforma Izbornog zakona jedan od ključnih uvjeta za političku stabilizaciju BiH i nastavak njezina europskog puta.
Istodobno upozorava da političke blokade mogu imati vrlo konkretne posljedice – od usporavanja europskih integracija do gubitka stotina milijuna eura iz europskih fondova.
Poruka koju je Zovko poslala jest jasna: bez dogovora konstitutivnih naroda, funkcionalnih institucija i izbornog sustava koji jamči legitimno predstavljanje, Bosna i Hercegovina teško može napraviti odlučujući korak prema Europskoj uniji.
