Sjedinjene Američke Države očekuju da stranke koje su pobijedile na općim izborima u Bosni i Hercegovini 4. listopada što prije formiraju vlast i počnu ispunjavati obećanja dana biračima. Poruka Washingtona stigla je nakon sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na kojoj se raspravljalo o političkoj i sigurnosnoj situaciji u BiH, ali i o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR).
„Nakon mirnih izbora u Bosni i Hercegovini početkom listopada, sada počinje težak posao. Potičemo izabrane predstavnike da bez odgađanja formiraju vlast na svim razinama. Birači su vam povjerili zadatak osiguravanja stabilnosti i prosperiteta. Dokažite da su bili u pravu“, poručila je američka misija pri UN-u u objavi na društvenoj mreži X.
Poruka je objavljena nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a održane 30. listopada, na kojoj je jednoglasno produljen mandat vojne misije Europske unije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini za još 12 mjeseci.
SAD podržava rad OHR-a, ali naglašava potrebu za domaćom odgovornošću
Američka predstavnica Tammy Bruce tijekom sjednice istaknula je potporu Washingtona radu aktualnog vršitelja dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka, čija je zadaća jačanje domaćih političkih institucija i priprema Bosne i Hercegovine za preuzimanje pune odgovornosti za vlastite poslove.
„Uspjeh visokog predstavnika znači izgradnju sigurne, stabilne i suverene Bosne i Hercegovine, čak i ako to znači da će ta pozicija jednoga dana postati nepotrebna“, poručila je Bruce.
Takva izjava ponovno je otvorila pitanje budućnosti OHR-a i mogućeg smjera američke politike prema BiH. Washington, sudeći prema porukama iznesenima na sjednici i naknadnoj objavi, istodobno podržava rad visokog predstavnika i naglašava da domaći politički akteri moraju preuzeti veću odgovornost za funkcioniranje države.
Posebnu pozornost izaziva činjenica da se američki i europski pristupi budućnosti OHR-a ne podudaraju u potpunosti. Dok europske države inzistiraju na očuvanju snažnog mandata visokog predstavnika, uključujući izvršne ovlasti, Washington naglašava potrebu da BiH postupno postane sposobna samostalno rješavati vlastite političke i institucionalne probleme.
EUFOR-u produljen mandat, Rusija i Kina traže zatvaranje OHR-a
Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je usvojilo rezoluciju kojom je mandat operacije EUFOR Althea produljen za dodatnih godinu dana. Odluka potvrđuje nastavak međunarodne vojne prisutnosti čija je zadaća očuvanje sigurnog i stabilnog okruženja u Bosni i Hercegovini.
Tijekom rasprave europske države, među kojima su Velika Britanija, Francuska i Danska, kao i predstavnik Europske unije, podržale su nastavak rada OHR-a i očuvanje njegovih ovlasti.
S druge strane, Rusija i Kina ponovno su zatražile zatvaranje Ureda visokog predstavnika, osporavajući potrebu za nastavkom međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom.
Različiti stavovi velikih sila pokazuju da pitanje budućnosti OHR-a ostaje jedno od najvažnijih političkih i diplomatskih pitanja vezanih uz Bosnu i Hercegovinu.
Schmidt otišao, Crishock obnaša dužnost vršitelja dužnosti
Dodatnu pozornost američkim porukama daje promjena na čelu OHR-a. Christian Schmidt najavio je u svibnju 2026. odluku o završetku svojeg mandata, a dužnost je napustio 1. srpnja. Nakon što nije postignut dogovor o njegovu nasljedniku, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira imenovao je Louisa Crishocka vršiteljem dužnosti visokog predstavnika.
U raspravama o Schmidtovu odlasku spominjao se i pritisak administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ipak, važno je razlikovati političke procjene i medijske interpretacije od službeno potvrđenih razloga njegova odlaska.
Europske države i dalje zagovaraju imenovanje novog visokog predstavnika iz Europe te očuvanje snažnog mandata OHR-a. Konačna odluka o nasljedniku ovisi o dogovoru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.
Što je potrebno za zatvaranje OHR-a? Ključna je agenda 5+2
Budućnost Ureda visokog predstavnika izravno je povezana s ispunjavanjem agende 5+2, koju je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira utvrdio u veljači 2008. godine.
Riječ je o pet ciljeva i dva uvjeta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a i završetka međunarodnog nadzora.
Pet ciljeva obuhvaća:
- prihvatljivo i održivo rješenje raspodjele državne imovine između države i drugih razina vlasti;
- prihvatljivo i održivo rješenje pitanja vojne imovine;
- potpunu provedbu Konačne odluke za Brčko;
- fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine;
- jačanje vladavine prava.
Uz pet ciljeva, predviđena su i dva uvjeta: potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom te pozitivna procjena Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira da Bosna i Hercegovina u potpunosti poštuje Daytonski mirovni sporazum.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om potpisan je 2008. godine, dok preostali zahtjevi i dalje predstavljaju ozbiljan izazov za domaće institucije i političke stranke.
Posebno su osjetljiva pitanja državne i vojne imovine, fiskalne održivosti te provedbe odluka i jačanja pravne države. Bez značajnijeg napretka u tim područjima teško je očekivati ispunjavanje uvjeta za zatvaranje OHR-a.
Hoće li nove vlasti promijeniti političku sliku BiH?
Poruka američke misije nakon izbora može se promatrati i kao upozorenje novim političkim predstavnicima da se od njih očekuju konkretni rezultati, a ne samo nastavak međustranačkih pregovora i političkih blokada.
Washington je jasno pozvao na brzo formiranje vlasti na državnoj, entitetskoj i županijskim razinama te naglasio potrebu za suradnjom i stabilnošću.
Istodobno, rasprava u Vijeću sigurnosti UN-a pokazala je da međunarodna zajednica nema jedinstven stav o budućnosti OHR-a. Dok europske države zagovaraju nastavak snažnog međunarodnog nadzora, SAD sve više naglašava potrebu da domaći politički akteri preuzmu odgovornost za budućnost zemlje.
Hoće li nova vlast u Bosni i Hercegovini uspjeti odgovoriti na ta očekivanja i pokrenuti nužne reforme, pokazat će razdoblje koje slijedi. Jedno je sigurno: nakon izbora međunarodna zajednica od političkih stranaka očekuje konkretne poteze, a ne nova obećanja.
