Ruski napad na Ukrajina 24. veljače 2022. postao je početak najvećeg rata u Europi nakon 1945. godine. Predsjednik Vladimir Putin u zoru je najavio “specijalnu vojnu operaciju”, tvrdeći da želi “demilitarizaciju i denacifikaciju” Ukrajine te zaštitu stanovništva Donbasa i ruske sigurnosti zbog širenja NATO-a.
Plan je bio brz: udar na Kijev, politički slom i promjena vlasti. No dogodilo se suprotno.
Bitka za Kijev: prva velika prekretnica
Ruske snage napredovale su iz Bjelorusije prema glavnom gradu, iz Rusije prema Harkivu i Donbasu te s anektiranog Krima prema jugu. U prvim satima pogođeni su vojni ciljevi i infrastruktura diljem zemlje.
No predsjednik Volodimir Zelenski ostao je u Kijevu. Bitka za glavni grad, uključujući borbe za zračnu luku Hostomel i zaustavljanje ruske kolone sjeverno od grada, srušila je procjene o brzom padu Ukrajine. Već krajem ožujka ruske snage povlače se sa sjevera zemlje.
Rat ulazi u novu fazu – iscrpljujući sukob bez brzog raspleta.
Sankcije, oružje i globalna podjela
Europska unija reagirala je paketima sankcija, uključujući zamrzavanje imovine, isključenje dijela ruskih banaka iz SWIFT-a i ograničenja izvoza tehnologije. Joe Biden osudio je invaziju kao neizazvanu agresiju te pokrenuo snažnu vojnu i financijsku pomoć Kijevu, uz poruku da SAD neće izravno ući u rat.
Uslijedili su pregovori u Turskoj i Bjelorusiji, no bez konačnog dogovora.
Buča, Mariupolj i simboli rata
Nakon povlačenja ruskih snaga iz okolice Kijeva, u Buči su pronađene masovne grobnice civila. Ukrajina i zapadne zemlje događaje nazivaju ratnim zločinima, dok Moskva odbacuje optužbe.
Opsada Mariupolj postala je jedna od najtežih bitaka. Pad grada u svibnju 2022. omogućio je Rusiji kopneni koridor prema anektiranom Krim. Uništena infrastruktura, tisuće civilnih žrtava i opsada čeličane Azovstal ostali su trajni simboli razaranja.
Dronovi, nuklearne prijetnje i nova faza rata
Borbe oko nuklearnih postrojenja poput Nuklearna elektrana Zaporiška izazvale su globalnu zabrinutost. Rat je istodobno prerastao u tehnološki sukob: dronovi, precizni projektili i napadi na energetsku infrastrukturu postali su svakodnevica.
U studenom 2024. Putin je objavio da je Rusija testirala novu raketu srednjeg dometa “Orešnik”, tvrdeći da za nju “ne postoji obrana”, čime je dodatno podigao napetosti.
Pobuna Wagnera i unutarnji potresi u Rusiji
U lipnju 2023. šef privatne vojne kompanije Wagner, Jevgenij Prigožin, pokrenuo je pobunu protiv ruskog vojnog vrha. Wagnerove snage krenule su prema Moskvi, ali je ustanak brzo okončan. Nekoliko mjeseci kasnije, Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći – događaj koji je označio kraj otvorenog izazova Kremlju.
Stotine tisuća žrtava i promjena globalnog poretka
Procjene govore o stotinama tisuća poginulih i ranjenih vojnika te desecima tisuća civilnih žrtava. Više od deset milijuna ljudi napustilo je svoje domove.
Rat je promijenio sigurnosnu arhitekturu Europe, ubrzao militarizaciju Rusije i učvrstio dugoročnu konfrontaciju sa Zapadom. Donald Trump tijekom kampanje je tvrdio da može okončati rat u 24 sata, ali diplomatski napori zasad nisu donijeli rješenje.
Rat bez kraja?
Ono što je trebalo biti brza invazija pretvorilo se u dugotrajni rat iscrpljivanja. Fronta se pomiče sporo, ali političke, demografske i ekonomske posljedice već su duboke i dugoročne.
Ishod ostaje neizvjestan, no jedno je sigurno – rat u Ukrajini zauvijek je promijenio Europu i globalne odnose.
