Općine, gradovi i naselja središnje Bosne u kojima Hrvati čine većinu ili značajan dio stanovništva već godinama se suočavaju s incidentima koje lokalni Hrvati doživljavaju kao ciljane provokacije.
Riječ je o prostoru koji se često navodi kao jedno od rijetkih istinski multietničkih područja u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, gdje i danas zajedno žive pripadnici različitih naroda i vjera. Upravo zbog toga svaki događaj koji izaziva međunacionalne napetosti privlači posebnu pozornost javnosti.
Prema mišljenju dijela hrvatske javnosti, posljednji događaji u Kiseljaku i Novom Travniku nisu izolirani incidenti, nego nastavak obrazaca koji godinama izazivaju nezadovoljstvo među Hrvatima u središnjoj Bosni.
Sjećanje na događaje na Pješčari
Kao primjer navode događaj od prije godinu dana na lokalitetu Pješčara, jednom od simbola obrane Lašvanske doline tijekom rata u BiH.
Prema navodima hrvatskih predstavnika i lokalnih medija, skupina osoba tada je tijekom vjerskog okupljanja ispred spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima iznosila poruke koje su hrvatski branitelji i obitelji poginulih doživjeli kao uvredljive i provokativne.
Pješčara zauzima posebno mjesto u kolektivnom sjećanju Hrvata Lašvanske doline jer se smatra jednom od ključnih točaka obrane tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba.
Kiseljak i Novi Travnik otvorili nova pitanja
Početkom svibnja pažnju javnosti privukao je događaj na gradskom trgu u Kiseljaku, gdje je skupina stranih državljana, prema navodima lokalnih medija uglavnom iz arapskih zemalja, obavljala islamski vjerski obred na javnoj površini.
Slične fotografije ovih dana pojavile su se i iz Bučića kod Novog Travnika, sela koje je tradicionalno naseljeno hrvatskim stanovništvom.
Prema informacijama koje su objavili lokalni portali, vjerski obred održan je na privatnom zemljištu bez prethodnog odobrenja vlasnika.
Takvi događaji izazvali su brojne reakcije, posebno zbog činjenice da se u obližnjim gradovima nalaze brojni vjerski objekti predviđeni za obavljanje molitve.
Dio Hrvata ove događaje smatra provokacijama
Iako većina sugovornika ističe da nema ništa protiv vjerskih obreda niti slobode vjeroispovijesti, dio hrvatske javnosti smatra da se izbor lokacija ne može promatrati kao slučajnost.
Tvrde kako se obredi na privatnim posjedima ili u sredinama koje su tijekom rata bile izložene teškim sukobima doživljavaju kao poruka koja dodatno produbljuje nepovjerenje među zajednicama.
Upozoravaju da je za očuvanje međunacionalnih odnosa nužno pokazivati međusobno poštovanje prema lokalnoj povijesti, žrtvama rata i osjetljivosti stanovništva koje i danas nosi posljedice ratnih trauma.
Jedan dio koji je revoltiran ovom novom provokacijom pozvao je Hrvate da isto rade po privatnim posjedima u vlasništvu muslimana tj. da se mole.
Ratna sjećanja i dalje oblikuju odnose
Posebno osjetljiva tema ostaje sudjelovanje stranih islamskih dobrovoljaca tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
U dijelu hrvatske javnosti još uvijek su snažna sjećanja na ratne zločine i stradanja koja se povezuju s djelovanjem stranih boraca na području središnje Bosne.
Zbog toga pojedini stanovnici današnje dolaske turista iz islamskih zemalja promatraju kroz prizmu ratnih iskustava, što dodatno otežava izgradnju povjerenja i normalizaciju odnosa.
Očuvanje multietničnosti kao zajednički izazov
Središnja Bosna i dalje ostaje jedno od rijetkih područja Bosne i Hercegovine u kojem u značajnijem broju zajedno žive Hrvati, Bošnjaci i pripadnici drugih naroda.
Brojni lokalni dužnosnici i predstavnici zajednica godinama upozoravaju da upravo zbog toga svaka provokacija, bez obzira s koje strane dolazila, može imati daleko veće posljedice nego u drugim dijelovima zemlje.
Stoga se sve češće poziva na veću odgovornost svih društvenih aktera, poštivanje privatnog vlasništva, vjerskih sloboda i međusobnog uvažavanja kako bi se sačuvala stabilnost i suživot u regiji koja je tijekom povijesti platila visoku cijenu međunacionalnih sukoba.
