Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko istaknula je u Mostaru važnost europskih fondova za Bosnu i Hercegovinu te upozorila da nije dovoljno znati koliko je novca dodijeljeno, nego i gdje ta sredstva završavaju. BiH je kroz Instrument pretpristupne pomoći IPA III za razdoblje od 2021. do 2027. dobila, odnosno ima omogućeno, više od 449 milijuna eura bespovratne pomoći.
Zastupnica u Europskom parlamentu, izvjestiteljica Europskog parlamenta za Instrument pretpristupne pomoći IPA III te izvjestiteljica Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Odboru za vanjske poslove za Plan rasta za zapadni Balkan, Željana Zovko, sudjelovala je u Mostaru na Regionalnoj konferenciji „EU politike i financijska perspektiva 2028.–2034. godine“.
Zovko je govorila o geopolitičkoj važnosti politike proširenja Europske unije, europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine te mogućnostima koje europski financijski instrumenti pružaju za provedbu reformi, razvoj infrastrukture i poboljšanje kvalitete života građana.
BiH kroz IPA III na raspolaganju ima više od 449 milijuna eura
Zovko je istaknula kako je Europska unija jedan od najvažnijih financijskih partnera Bosne i Hercegovine.
Kroz Instrument pretpristupne pomoći IPA III, BiH je za razdoblje od 2021. do 2024. godine dobila više od 309 milijuna eura bespovratne financijske i tehničke pomoći, dok je za razdoblje od 2025. do 2027. omogućeno dodatnih 140,5 milijuna eura bespovratnih sredstava.
To znači da je za Bosnu i Hercegovinu kroz IPA III za razdoblje od 2021. do 2027. godine predviđeno više od 449 milijuna eura.
„Riječ je o više od 449 milijuna eura kroz IPA III za razdoblje od 2021. do 2027., namijenjenih reformama, jačanju institucija, razvoju infrastrukture i konkretnim potrebama građana. Međutim, nije dovoljno promatrati samo koliko je sredstava ukupno dodijeljeno Bosni i Hercegovini. Moramo znati gdje taj novac završava, koje zajednice od njega imaju koristi i postoje li dijelovi zemlje koji sustavno ostaju nedovoljno zastupljeni“, poručila je Zovko.
Zovko traži transparentniju raspodjelu europskih sredstava
Posebno je naglasila potrebu za transparentnom i ravnomjernom teritorijalnom raspodjelom europskih sredstava u BiH te većim uključivanjem županija, gradova i općina u oblikovanje i provedbu europskih politika.
Prema njezinim riječima, lokalne i regionalne vlasti ne bi trebale biti samo krajnji korisnici europskih programa, nego moraju sudjelovati već u fazi definiranja prioriteta.
„Županije, gradovi i općine ne smiju biti samo krajnji korisnici europskih politika i sredstava. Moraju biti uključeni već u trenutku definiranja prioriteta, a ne tek kada su strategije napisane i sredstva raspoređena.“
Zovko je naglasila kako građani europski proces trebaju moći prepoznati kroz konkretne projekte u svojim sredinama.
Koliko IPA III sredstava dobivaju županije u BiH?
Kao izvjestiteljica Europskog parlamenta za IPA III, Zovko je ranije od Europske komisije zatražila podatke o teritorijalnoj raspodjeli sredstava u Bosni i Hercegovini.
Posebno je zatražila informacije o tome koliki je udio pretpristupne pomoći dodijeljen projektima u Središnjobosanskoj županiji i Zapadnohercegovačkoj županiji, kao i podatke o najvećim projektima koji su u tim županijama financirani europskim sredstvima i njihovim iznosima.
Pitanje teritorijalne raspodjele europskog novca time postaje jedno od važnijih pitanja za lokalne i regionalne zajednice u BiH koje žele snažnije sudjelovati u korištenju sredstava dostupnih kroz europske programe.
IPA III i lokalna razina: važna uloga gradova, općina i županija
Zovko je podsjetila i na posljednje izvješće Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, koje poziva na bolje korištenje sredstava iz instrumenta IPA III, uključujući lokalnu i regionalnu razinu.
Naglasila je i potrebu jačanja kapaciteta koordinatora reformi na entitetskoj i lokalnoj razini.
Jedan od službenih prioriteta IPA III je i promicanje lokalne i regionalne uprave te unapređenje administrativnih i planskih kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti.
Prema Zovko, upravo bi jačanje administrativnih kapaciteta trebalo omogućiti lokalnim i regionalnim vlastima da kvalitetnije pripremaju projekte, učinkovitije koriste dostupna sredstva i aktivnije sudjeluju u reformama povezanim s europskim integracijama BiH.
„Cilj mora biti vrlo konkretan: od lokalne potrebe do europskog prioriteta, a zatim od europskog prioriteta do projekta koji će biti proveden na terenu.“
Dodala je kako su za to potrebni bolja koordinacija unutar BiH, snažniji administrativni kapaciteti lokalnih i regionalnih vlasti, izravnija komunikacija s Bruxellesom te partnerstva s gradovima i županijama država članica Europske unije.
Zovko: Europski put BiH mora donijeti konkretne rezultate
Govoreći o budućnosti europskih integracija Bosne i Hercegovine, Zovko je poručila da europski put mora donijeti mjerljive rezultate za građane i sve dijelove zemlje.
Istaknula je kako BiH mora iskoristiti novi geopolitički zamah politike proširenja i ubrzati provedbu potrebnih reformi.
Među važnim pitanjima izdvojila je i izbornu reformu, kojom bi se, prema njezinim riječima, trebala osigurati jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i legitimno političko predstavljanje.
„Snažna, stabilna i funkcionalna Bosna i Hercegovina, utemeljena na jednakopravnosti svojih triju konstitutivnih naroda, u interesu je njezinih građana, Europske unije i sigurnosti cijelog europskog kontinenta.“
Zovko je zaključila kako se europska perspektiva Bosne i Hercegovine mora pretvoriti u konkretne reforme, ulaganja i bolji život građana.
