Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je kako je dužnost napustio pod snažnim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, dok se većina država članica Europske unije nije slagala s takvim zahtjevom.
U opširnom intervjuu za češki tjednik Respekt, Schmidt je prvi put otvoreno govorio o razlozima svog odlaska iz Ureda visokog predstavnika (OHR), odnosima sa Sjedinjenim Državama i Europskom unijom, projektu Južne plinske interkonekcije, Miloradu Dodiku, HDZ-u BiH te budućnosti Bosne i Hercegovine.
“Nikada nisam razumio američki stav”
Schmidt tvrdi da je u dijelu američke administracije postojala jasna želja da napusti dužnost prije isteka mandata. Kao jedan od mogućih razloga naveo je paket izbornih reformi kojima je izmijenio izborna pravila i pokušao dodatno zaštititi integritet izbornog procesa.
Listopadski izbori trebali bi biti prvi održani prema novim pravilima koja uključuju biometrijsku identifikaciju birača, s ciljem smanjenja izbornih prijevara.
Schmidt ističe kako je želio ostati na čelu OHR-a kako bi nadzirao provedbu tih reformi.
“Američki stav nikada nisam u potpunosti razumio. Smatram da je to bila pogreška”, rekao je Schmidt, dodajući kako će o pojedinim diplomatskim događajima detaljnije pisati u svojim memoarima.
Južna plinska interkonekcija izazvala neslaganja
Bivši visoki predstavnik potvrdio je da je projekt Južne plinske interkonekcije, kojim bi Bosna i Hercegovina bila povezana s Hrvatskom i smanjila ovisnost o ruskom plinu, također bio jedan od razloga neslaganja s američkom administracijom.
Naglasio je kako nije bio protiv samog projekta, nego načina njegove provedbe.
Prema njegovim riječima, projekti takvog značaja moraju biti utemeljeni na vladavini prava, zaštiti vlasničkih prava i zakonitim procedurama.
Tvrdi da je pripremio vlastita pravna rješenja i dostavio ih predstavnicima SAD-a, Europske unije i drugim sudionicima pregovora, ali da su Washington i Bruxelles s vremenom zauzeli različite stavove.
Upozorio na budućnost OHR-a
Schmidt smatra da je izostanak dogovora između europskih članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) i Europske unije o njegovu nasljedniku narušio vjerodostojnost međunarodne zajednice.
Poručio je da se rasprava ne bi trebala voditi samo o novom visokom predstavniku nego i o budućnosti OHR-a.
Posebno upozorava da visoki predstavnik mora zadržati mogućnost korištenja bonskih ovlasti, jer bi bez njih OHR izgubio stvarni politički utjecaj i pretvorio se u instituciju koja samo promatra političke procese.
Zašto nije smijenio Milorada Dodika?
Govoreći o predsjedniku Republike Srpske i SNSD-a Miloradu Dodiku, Schmidt je objasnio zbog čega nije posegnuo za bonskim ovlastima i smijenio ga.
Istaknuo je da je procijenio kako bi takva odluka mogla izazvati dodatnu političku eskalaciju i povećati rizik od nestabilnosti.
Umjesto toga odlučio se, kaže, za pravne mjere kojima je želio poslati jasnu poruku da napadi na ustavni poredak Bosne i Hercegovine neće biti tolerirani.
Odbacio optužbe da je pogodovao HDZ-u BiH
Schmidt se osvrnuo i na kritike da je tijekom mandata bio naklonjen HDZ-u BiH.
Podsjetio je kako je upravo njegovom odlukom nakon izbora 2022. godine omogućeno formiranje Vlade Federacije BiH, predvođene SDP-om, unatoč protivljenju tadašnjeg potpredsjednika Federacije iz SDA.
Istodobno je naglasio da nije prihvatio zahtjeve HDZ-a BiH prema kojima bi Hrvati mogli samostalno birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH bez prethodne izmjene Daytonskog ustava.
Svoj mandat opisao je parafrazirajući austrougarskog cara Franju Josipa.
“Vjerojatno nisam upravljao tako loše ako su svi bili približno jednako nezadovoljni mojim odlukama.”
“Građani BiH prije svega žele mir”
Schmidt smatra da je tijekom njegova mandata postignut određeni napredak u funkcioniranju državnih institucija, ali priznaje kako proces pomirenja nije ostvario očekivane rezultate.
Prema njegovim riječima, građani Bosne i Hercegovine od političara prije svega očekuju sigurnost i mir.
Iako ne vjeruje da trenutačno postoji ozbiljna opasnost od novog rata, upozorava da svaka veća politička kriza ponovno budi strahove iz ratnog razdoblja.
BiH još daleko od članstva u Europskoj uniji
Govoreći o europskom putu Bosne i Hercegovine, Schmidt procjenjuje kako BiH vjerojatno neće postati punopravna članica Europske unije u sljedećih deset godina.
Ipak, smatra da bi u narednih pet godina mogla ostvariti određeni oblik postupne integracije u europske institucije.
Na kraju je podsjetio da Daytonski mirovni sporazum nikada nije bio zamišljen kao trajno ustavno rješenje, nego kao okvir koji je trebao osigurati mir i omogućiti razvoj funkcionalne, demokratske i multietničke Bosne i Hercegovine.
Naglasio je kako će Ured visokog predstavnika izgubiti svoju svrhu tek kada domaće institucije budu sposobne samostalno osigurati političku stabilnost, vladavinu prava i učinkovito funkcioniranje države.
