Radnici Nove čeličane u Zenica upozorili su tijekom prosvjeda za Prvi maj na ozbiljne posljedice mogućeg gašenja jednog od posljednjih velikih industrijskih sustava u Bosni i Hercegovini.
Dok se vode pregovori između Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i uprave tvrtke, iza kulisa se, prema dostupnim informacijama, odvija složen financijski i vlasnički proces.
Kamioni, cesije i sumnjive transakcije
Prema izvorima, iz kruga čeličane u večernjim i ranim jutarnjim satima odvoze se značajne količine proizvoda. Istodobno, navodi se da je sklopljena cesija potraživanja:
- oko 160 milijuna KM preneseno na tvrtku Ferrum iz Zvornika
- riječ je o firmi registriranoj za marketing s prometom od oko 29.000 KM godišnje
- razmjer transakcije izaziva dodatne sumnje
Tvrtku vodi Gvozden Stevanović, dok formalna povezanost s drugim akterima nije javno potvrđena.
Ključni akteri i pozadina vlasništva
U središtu priče nalaze se:
- Gordan Pavlović
- Ahmed Hamzić
kao suvlasnici tvrtke H&P iz Zvornika, koja je preuzela čeličanu od ArcelorMittal.
Prema dostupnim informacijama, od preuzimanja su ostvarene financijske transakcije između povezanih društava u vrijednosti većoj od 150 milijuna KM, čija priroda nije u potpunosti razjašnjena.
Od najava razvoja do gašenja proizvodnje
Samo nekoliko mjeseci nakon preuzimanja, narativ se dramatično promijenio:
- najavljivano “oživljavanje” i investicije
- potom najave gašenja proizvodnje
- prebacivanje odgovornosti na državu
Istovremeno, vlasnici su ranije pokušali uvesti zaštitne carine na uvoz čelika, što bi im omogućilo kratkoročnu tržišnu prednost.
Sumnje na model “izvlačenja imovine”
Stručnjaci upozoravaju da bi se moglo raditi o modelu poznatom kao: izvlačenje vrijednosti iz tvrtke prije stečaja
Takav model uključuje:
- prijenos potraživanja na povezana društva
- prebacivanje imovine i ugovora
- slabljenje osnovne tvrtke
Formalno, takve radnje mogu biti zakonite, ali otvaraju pitanje njihove ekonomske opravdanosti i transparentnosti.
Mogu li se uključiti istražni organi?
Izvori ističu da bi nadležne institucije trebale ispitati:
- jesu li transakcije provedene po tržišnim uvjetima
- postoji li povezanost između uključenih tvrtki
- je li došlo do smanjenja imovine čeličane
Posebno je važan trenutak provedbe transakcija u odnosu na financijsku krizu tvrtke.
Teške posljedice za gospodarstvo
Potencijalno zatvaranje čeličane imalo bi široke posljedice:
- više od 1.000 radnih mjesta direktno ugroženo
- oko 12.000 neizravno pogođenih
- udar na rudarski, energetski i transportni sektor
Posebno su pogođene Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine i Željeznice Republike Srpske, koje su značajan dio prihoda ostvarivale kroz suradnju s industrijom u Zenici.
Uloga države i odgovornost vlasnika
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine trenutno ima oko 8% vlasničkog udjela, ali se nalazi pod pritiskom da intervenira.
Istovremeno, sve je više pitanja:
Povijest privatizacije i današnje posljedice
Proces privatizacije čeličane traje desetljećima:
- transformacija u BH Steel
- ulazak stranih investitora
- preuzimanje od strane ArcelorMittala
- konačno preuzimanje od strane domaćih investitora
Odluke iz prošlosti danas imaju direktne posljedice na stabilnost sustava.
Slučaj zeničke čeličane otvara ozbiljna pitanja o upravljanju velikim industrijskim sustavima, transparentnosti financijskih tokova i ulozi države u kriznim situacijama. Dok radnici strahuju za egzistenciju, ključne odluke o budućnosti tvrtke tek slijede.
