U Mostaru je sinoć predstavljena knjiga Rasplitavanje nametnutih narativa s podnaslovom “Samoizgnanstvo” Hrvata u ratu u BiH 1991.–1995., autora pokojnog Željko Raguž.
Predstavljanje je organizirao Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, a knjiga je objavljena uz potporu Vlade Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Minuta šutnje i poruka o očuvanju povijesne istine
Na početku večeri održana je minuta šutnje u čast autora i svih hrvatskih branitelja koji su dali život za slobodu i opstanak hrvatskog naroda.
Ravnatelj Centra, prof. Ivica Šarac, istaknuo je da knjiga predstavlja vrijedan znanstveni doprinos rasvjetljavanju složenih okolnosti rata u Bosni i Hercegovini te trajnu predanost istini i žrtvama.
Naglasio je kako posthumno objavljivanje djela predstavlja čin poštovanja prema autoru, ali i važan korak u očuvanju povijesne istine za buduće generacije.
Čović: “Povijest moramo pisati sami”
Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović poručio je da knjiga daje snažan doprinos rasvjetljavanju patnje i progona hrvatskog naroda tijekom rata u BiH.
Istaknuo je kako je nužno istraživati i bilježiti vlastitu povijest kako ne bi bila prepuštena tuđim interpretacijama.
“Stabilna Bosna i Hercegovina može se graditi samo na istini, u kojoj su sva tri konstitutivna naroda politički ravnopravna”, naglasio je Čović.
Ugledni predstavljači i brojne uzvanice
Knjigu su predstavili:
- Vladimir Šoljić, koji je govorio o životnom putu autora
- Božo Ljubić, osvrnuvši se na ključne teme u kontekstu današnjih političkih okolnosti
- Marko Tokić, autor predgovora, koji je istaknuo znanstvenu i društvenu vrijednost djela
Svečanosti su nazočili brojni visoki dužnosnici, među kojima i predsjednica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, predstavnici entitetskih i županijskih vlasti, akademske zajednice te kulturnih institucija.
Trajno svjedočanstvo jednog vremena
Zaključno je istaknuto da knjiga predstavlja trajno svjedočanstvo jednog povijesnog razdoblja te vrijedan izvor za buduća istraživanja o položaju Hrvata u BiH tijekom ratnih godina.
Promocija u Mostaru pokazala je da pitanje povijesnih narativa i dalje ima snažan društveni i politički odjek – osobito kada je riječ o interpretacijama ratnih događaja i položaju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
