Hrvatska nije objavila zbog čega je zabranila ulazak uredniku i vlasniku portala Istraga.ba, Avdi Avdiću, u zemlju. Portal Istraga podsjetio je da je Avdić nedavno boravio u Zagrebu gdje je govorio o izbornom zakonu BiH i odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, kao i o navodnim aktivnostima SOA-e u Bosni i Hercegovini.
Predavanje je organizirao Medžlis Islamske zajednice Zagreb, a Avdić je tada iznio tezu da su Bošnjaci u BiH ustavno diskriminirani, tvrdeći da se izborna pravila „namještaju“ na njihovu štetu.
Optužbe protiv hrvatske SOA-e: Stare priče, stari svjedoci
Avdić je ranije tvrdio kako je SOA (Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske) vrbovala i ubacivala u BiH vehabije i selefije koji bi podmetali oružje u islamske objekte kako bi se dokazalo da je BiH „puna terorista“.
Slučaj je 2019. preuzelo Tužiteljstvo BiH, no dokazi za te tvrdnje nisu potvrđeni.
Ključni svjedok bio selefija Harun Čelenka
Glavni svjedok tih tvrdnji bio je Harun Čelenka iz Travnika, pripadnik radikalne selefijske zajednice. OSA je informacije o njemu dobila upravo od hrvatske SOA-e, koja ga je smatrala sigurnosnim rizikom.
Unatoč upozorenjima, OSA BiH nije smatrala da je Čelenka prijetnja. Kasnije su se tvrdnje o „ubacivanju vehabija“ pokazale neutemeljenima.
Lažne optužbe na račun Hrvatske
SOA je, prema dostupnim informacijama, Čelenku identificirala kao moguću prijetnju zbog njegovih javnih objava i putovanja kroz Hrvatsku prema EU.
Bivši ministar sigurnosti Dragan Mektić tada je tvrdio kako hrvatski obavještajci nezakonito djeluju u BiH, no Tužiteljstvo BiH nije pronašlo dokaze za te navode, nego je otvorilo istragu protiv Mektića zbog odavanja povjerljivih podataka.
Teza o “diskriminaciji Bošnjaka” u izbornim pravilima
Avdićev portal i pojedini sarajevski mediji mjesecima promoviraju tezu da su Bošnjaci diskriminirani Schmidtovim izmjenama Izbornog zakona BiH.
Schmidt je, podsjetimo, 2022. izmijenio izborni zakon kako bi spriječio majorizaciju Hrvata u Federaciji BiH i omogućio ravnopravnije formiranje vlasti.
Suština Schmidtovih izmjena
Broj izaslanika u Federalnom domu naroda povećan je s 17 na 23 po konstitutivnom narodu, čime je onemogućeno formiranje vlasti bez predstavnika Hrvata.
Unatoč tvrdnjama o „cementiranju HDZ-a“, cilj je bio osigurati da nijedan narod ne može biti isključen iz vlasti.
Zašto teza o diskriminaciji Bošnjaka nije točna
Kritičari navode primjer Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), gdje se bira 5 Hrvata i 1 Bošnjak u Dom naroda, no zanemaruju činjenicu da Dom naroda nije građanski dom, nego institucija koja štiti ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Prema presudi Ustavnog suda BiH (predmet Ljubić), svaki narod mora biti „što potpunije“ zastupljen, a broj izaslanika po županijama proporcionalan je udjelu naroda u ukupnoj populaciji FBiH.
Tako Tuzlanska županija, s najviše Bošnjaka, bira 5 bošnjačkih izaslanika – jednako kao što HNŽ bira 5 hrvatskih.
Zaključak: Lažne teze i politička manipulacija
Tvrdnje da su Bošnjaci diskriminirani Schmidtovim pravilima ne stoje, jer se radi o ustavnom modelu zaštite jednakopravnosti konstitutivnih naroda.
Problem je u staroj odredbi Izbornog zakona (Petritschev amandman) koja omogućava da se u Klub Hrvata biraju osobe koje nemaju izbornu podršku hrvatskog biračkog tijela, što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
