Publicist i sveučilišni profesor Boris Beck u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne komentirao je stanje u Bosni i Hercegovini, naglasivši da je koncept tzv. građanskog društva u BiH postao alat za političko preglasavanje.
„To takozvano građansko zapravo je finta da bi se nekoga preglasalo — jedan čovjek, jedan glas“, rekao je Beck, osvrćući se na uzurpaciju hrvatskog mjesta u Predsjedništvu BiH od strane Željka Komšića.
Multikulturalizam je propao: “Prigušivanje identiteta došlo je kraju”
Beck je istaknuo kako je ideja multikulturalizma doživjela neuspjeh, ne samo u BiH, nego i u zapadnim društvima.
„Nije nemoguće da je prigušivanje identiteta u BiH došlo kraju. Govorilo se o melting potu u kojem će se svi spojiti, ali to se nije dogodilo“, rekao je.
Kao primjer naveo je Veliku Britaniju, Njemačku, Belgiju i Francusku, gdje nastaju paralelna društva, dok izvorni identiteti postaju manjina.
“Jugoslavenski nacionalizam donio je nasilje”
Govoreći o povijesnim korijenima političkih sukoba, Beck je podsjetio na jugoslavenski nacionalizam, koji je, prema njemu, uveo nasilje u politički život:
„U Jugoslaviji su svi bili nacionalisti osim Jugoslavena, a upravo su jugoslavenski nacionalisti provodili atentate i nasilje“, kazao je.
Beck je objasnio da je nekadašnje „građansko društvo“ bilo licemjerno jer je skrivao privatno iza lika građanina. „Danas smo odustali od građanskog, a stvaramo novo društvo u kojem je identitet najvažniji“, dodao je.
Uzurpacija hrvatskog mjesta u Predsjedništvu BiH
Osvrnuvši se na Željka Komšića, Beck je istaknuo kako je riječ o uzurpaciji hrvatskog mjesta u „krnjem Predsjedništvu BiH“.
„To takozvano građansko nije izraz jednakosti, nego trik da se preglasaju Hrvati. Pravo građansko društvo bilo bi ono koje počiva na pristojnosti, a upravo toga danas najviše nedostaje“, rekao je Beck.
BiH kao “tri krumpira u loncu”
Profesor Beck ocijenio je da je Bosna i Hercegovina namjerno složena na nemoguć način:
„Daytonski sporazum nastao je u ratnom trenutku. Republika Srpska je apsurdnog oblika i ne može samostalno živjeti, a Hrvati nisu dobili svoj entitet. Sada ste tu kao tri krumpira u loncu — voda vrije, a nitko ne može van“, slikovito je opisao Beck.
BiH između prvog i trećeg svijeta
Beck smatra da BiH nije ni u prvom ni u trećem svijetu.
„BiH je u limbu drugog svijeta, bliža je prvom, ali je talac vanjskih čimbenika jer se stalno netko izvana upliće, a od toga imate samo probleme“, istaknuo je.
Komentirao je i prosvjede u Sarajevu zbog košarkaške utakmice izraelskog Hapoela i otkazivanje konferencije rabina:
„Židov je uvijek bio različit, a društvo koje želi biti čisto nervira ono što je drugačije. Antisemitizam nije građanski pristup,“ naglasio je Beck.
Zamijenjene uloge Milanovića i Plenkovića
Govoreći o hrvatskoj politici prema BiH, Beck je rekao da su Andrej Plenković i Zoran Milanović u „pogrešnim strankama“:
„Plenković bi se bolje snašao u SDP-u, a Milanović u HDZ-u. Milanović je svoj domoljubni potencijal otkrio dok je obilazio BiH, postrojavao veterane i dijelio odličja“, rekao je.
Kontroverzna izjava Džafera Alića
Beck je komentirao i izjavu Džafera Alića, predsjednika Skupštine HNŽ-a, da su Hrvati i Srbi „neugodni podstanari“ u BiH.
„U Hrvatskoj takva izjava ne bi bila moguća. Ako netko kaže da su Hrvati podstanari, onda ni Hrvatsko narodno kazalište ne može postojati. Pitanje je – jesu li u BiH stanari, podstanari ili tri sustanara?“, zapitao se Beck.
Beck o religioznosti Antuna Branka Šimića
Na pitanje o religioznosti A. B. Šimića, Beck je rekao da su njegovi stavovi odraz mladenačkih lutanja:
„Šimić je bio formiran u katoličkom duhu i nije mogao potpuno izaći iz tog okvira. Na svoj simbolički način izražavao je sve što sadrži kršćanska vjera, ali tako da bude razumljivo i onima koji nisu vjernici.“
Tko je Boris Beck?
Boris Beck jedan je od najistaknutijih hrvatskih esejista i kolumnista.
Izvanredni je profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a piše za Večernji list i Vijenac. Autor je brojnih knjiga, među kojima je najnovija „Ljubi hejtera svoga“.
U svojim tekstovima analizira politiku, medije, religiju, kulturu i digitalno društvo.




