Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru reagiralo je na podršku Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH aktivnostima mostarskog muftije Salema Dedovića i njegovoj fetvi povezanoj s Lakišića haremom. Iz HNK Mostar upozoravaju na pitanje odnosa vjerskih tumačenja i državnog pravosudnog sustava te tvrde da se fetvi pokušava dati značaj obvezujućeg akta u sudskom postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Mostaru.
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru objavilo je priopćenje nakon što je Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini podržala aktivnosti mostarskog muftije Salema Dedovića vezane uz pitanje Lakišića harema u Mostaru.
U središtu reakcije HNK Mostar nalazi se fetva muftije Dedovića, koju je zastupnik mostarskog muftije, odvjetnik Adil Lozo, prema navodima iz priopćenja, predočio sudu u postupku koji je Grad Mostar pokrenuo protiv Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.
HNK Mostar u svom priopćenju posebno problematizira navod da bi javne vlasti trebale prihvatiti tumačenje fetve kao obvezujuće.
HNK Mostar: „Muftija te fetvom tuži, muftija te fetvom sudi“
Iz HNK Mostar poručuju da se, iz njihove perspektive kao stranke u postupku, zahtjev može slikovito opisati riječima:
„Muftija te fetvom tuži, muftija te fetvom sudi.“
U priopćenju navode da je Vakufska direkcija Islamske zajednice BiH podržala fetvu mostarskog muftije, dok je odvjetnik Adil Lozo tu fetvu predložio kao dokaz u sudskom postupku.
HNK Mostar pritom posebno ističe dio fetve prema kojem su, kako tvrde u priopćenju, „javne vlasti dužne prihvatiti tumačenje ove fetve kao obvezujuće“.
Kazalište smatra da se time otvara pitanje može li vjersko pravno mišljenje imati obvezujući karakter za državne institucije i sudove.
Važno je pritom naglasiti da je riječ o tumačenju i političko-pravnom stavu HNK Mostar, dok će o dokaznoj vrijednosti pojedinog dokumenta u konkretnom sudskom postupku odlučivati nadležni sud.
Spor oko Lakišića harema u Mostaru
Fetva i sudski postupak povezani su sa sporom oko Lakišića harema u Mostaru, odnosno pitanja povijesnog i pravnog statusa zemljišta i lokaliteta na kojem se danas nalazi Hrvatsko narodno kazalište Mostar.
HNK Mostar u priopćenju navodi da je mostarski muftija dobio status umješača na strani Grada Mostara.
Kazalište istodobno propituje pravni interes muftije u tom postupku te najavljuje da će se tom pitanju detaljnije baviti zasebno.
Pitanje vjerskog prava i državnih institucija
Najsporniji dio priopćenja odnosi se na pitanje odnosa fetve, šerijatskih tumačenja i pozitivnog prava Bosne i Hercegovine.
HNK Mostar smatra da bi prihvaćanje fetve kao obvezujućeg dokumenta za javne vlasti predstavljalo ozbiljno pitanje za ustavni i pravni poredak BiH.
U priopćenju se navodi:
„Prijedlog da se fetvi ovog sadržaja dodijeli status pravno valjanog dokaza u sudskom procesu na Općinskom sudu u Mostaru stoga se može okarakterizirati kao pokušaj stavljanja islamskih vjerskih i pravnih normi, odnosno šerijatskih tumačenja, iznad Ustava i zakona ove zemlje.“
HNK Mostar taj stav dodatno povezuje s tvrdnjom o mogućem „uvođenju šerijata u BiH“.
Takvu kvalifikaciju treba promatrati kao stav autora priopćenja, a ne kao pravno utvrđenu činjenicu ili odluku suda.
Što ako sud fetvu odbaci kao dokaz?
HNK Mostar u priopćenju postavlja i pitanje mogućih posljedica neovisno o tome hoće li sud fetvu prihvatiti kao dokaz.
Iz Kazališta tvrde da bi dokument, čak i ako ga sud odbaci, mogao ostati relevantan za osobe koje u okviru svojih profesionalnih dužnosti donose odluke povezane sa zemljištem ili lokalitetom koji Islamska zajednica smatra Lakišića haremom.
U priopćenju se zato postavlja pitanje kako razlikovati odluke koje su donesene isključivo na temelju zakona od onih na koje bi eventualno moglo utjecati vjersko tumačenje.
HNK Mostar zbog toga poziva muftiju Dedovića da, kako navode, opozove fetvu i javno se ispriča.
Reakcije Damira Omerbegovića i Dženana Skelića
Priopćenje HNK Mostar izazvalo je i reakcije u javnosti.
Među njima se navode komentari Damira Omerbegovića i Dženana Skelića.
Omerbegović u svojoj reakciji naglašava da fetva sama po sebi nije zakon te da sud nije dužan slijediti vjersko mišljenje.
Istodobno smatra problematičnim dio dokumenta u kojem se, prema njegovu čitanju, od javnih vlasti traži prihvaćanje tumačenja fetve kao obvezujućeg.
„Fetva nije zakon, sud je ne mora slijediti, a muftija nema nikakvu vlast nad državnim institucijama.“
Omerbegović zaključuje da se time, prema njegovu mišljenju, otvara ozbiljno pitanje granice između vjerskog savjetovanja i djelovanja javne vlasti.
Dženan Skelić situaciju ocjenjuje još oštrije te potez mostarskog muftije opisuje kao pitanje koje zadire u odnos vjerskih i državnih institucija.
Njegova reakcija ide u smjeru tvrdnje da bi takav pristup mogao predstavljati pritisak na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Lakišića harem i pitanje Kapetanovine
HNK Mostar u priopćenju otvara i šire pitanje odnosa prema nekadašnjim muslimanskim grobljima u Mostaru.
Posebno se pozivaju na knjigu „Zov zapuštenih kostiju“ autora Ibrahima Kajana, objavljenu 2015. godine.
U tom djelu Kajan opisuje nestanak groblja Kapetanovina i problem postupanja s ostacima pokojnika tijekom građevinskih radova.
HNK Mostar taj primjer koristi kako bi postavilo pitanje zbog čega, prema njihovu mišljenju, nije postojao jednak institucionalni pristup različitim lokacijama i nekadašnjim grobljima u Mostaru.
„Dosta s pametnim“
U završnom dijelu priopćenja HNK Mostar govori o, kako navode, „selektivnosti, licemjerju i beskrupuloznosti“ u pristupu pitanju nekadašnjih groblja.
Posebno uspoređuju Lakišića harem s drugim lokacijama u Mostaru, uključujući područje nekadašnjeg harema Kapetanovine.
Iz Kazališta tvrde da je riječ o dvostrukim kriterijima te postavljaju pitanje zašto je jedna lokacija predmet fetve, sudskog postupka i javnog pritiska, dok se, prema njihovu stavu, druga pitanja povezana s nekadašnjim muslimanskim grobljima nisu tretirala na isti način.
Što slijedi u slučaju Lakišića harema?
Spor oko Lakišića harema, HNK Mostar i Grada Mostara tako dobiva novu dimenziju.
Osim pitanja vlasništva, zemljišta, povijesnog kontinuiteta i urbanističkog razvoja Mostara, u javnosti se sve snažnije raspravlja i o ulozi fetve u konkretnom pravnom postupku.
Ključno pitanje ostaje hoće li i na koji način Općinski sud u Mostaru tretirati fetvu koju je u postupku predložila strana koja zastupa mostarskog muftiju.
Za konačnu ocjenu pravne vrijednosti takvog dokumenta nadležan je sud, dok stavovi HNK Mostar, Islamske zajednice, autora komentara i drugih sudionika predstavljaju različite perspektive na složeno pravno i društveno pitanje.
