Svjetski gospodarski forum u Davosu ponovno je potvrdio status jednog od ključnih mjesta globalnih geopolitičkih rasprava, a u središtu pozornosti još jednom se našao američki predsjednik Donald Trump. Njegove izjave o mogućem dogovoru oko Grenlanda, odustajanju od carinskih prijetnji prema europskim zemljama te inicijativa za osnivanje takozvanog „Odbora za mir“, u koji je pozvana i Hrvatska, izazvale su niz reakcija i političkih analiza.
O tim temama raspravljalo se i u emisiji Otvoreno na HRT-u, u kojoj su sudjelovali bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, politologinja prof. dr. sc. Đana Luša te dr. sc. Tonči Tadić s Instituta „Ruđer Bošković“.
Trumpov stil i politička nepredvidivost
Prema riječima Mire Kovača, Svjetski gospodarski forum u Davosu ostaje relevantan upravo zbog Trumpove nepredvidivosti. „Njegov stil je stil šok-terapije – udaraš, etiketiraš i tražiš maksimum, a na kraju dobiješ ono što možeš“, rekao je Kovač, ističući kako se europski lideri moraju prilagoditi takvom načinu političke komunikacije.
Primijećeno je i ranije napuštanje dvorane pojedinih europskih čelnika prije Trumpova govora, među kojima su njemački kancelar Merz, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i francuski predsjednik Emmanuel Macron, što dodatno potvrđuje zahlađenje odnosa između SAD-a i Europe.
Kovač smatra da se rješenje oko Grenlanda može tražiti kroz kompromisni model vojnih baza, prema kojem bi SAD imao suverenitet nad određenim bazama, dok bi teritorij formalno ostao u okviru postojećih aranžmana.
Trumpizam kao politički fenomen
Politologinja Đana Luša istaknula je da se „trumpizam“ danas može smatrati sustavnim oblikom političkog djelovanja, koji kombinira populizam, personaliziranu diplomaciju, oštru retoriku i pragmatizam. U Davosu je, smatra Luša, Trump isticao američku nadmoć, gradio kult ličnosti te se izrugivao pojedinim europskim liderima, ali je istovremeno pokazao spremnost na pragmatične dogovore unutar NATO-a.
Zaoštravanje odnosa SAD-a i Europe
Tonči Tadić upozorio je da su odnosi SAD-a i Europe ozbiljno narušeni, posebno nakon što je u američkoj Strategiji nacionalne sigurnosti Europa definirana kao suparnik, a ne partner. „Stabilnost transatlantskog prostora temeljila se na partnerstvu Europe i Amerike. Rusi o ovome sanjaju već 80 godina – i sada to gledaju uživo“, naglasio je Tadić.
Posebno je problematičnom ocijenio Trumpovu ideju aneksije Grenlanda, jer se time, prema njegovu mišljenju, posredno legitimira ruska aneksija dijelova Ukrajine, što je za Europsku uniju neprihvatljivo.
Grenland, Arktik i vojna realnost
Tadić podsjeća da je SAD već mogao ostvariti svoje sigurnosne ciljeve na Grenlandu kroz obrambeni sporazum iz 1951. godine, koji je kasnije ažuriran. Danas SAD ima tek 150 vojnika na Grenlandu, dok je tijekom Hladnog rata ondje bilo i do 15.000 vojnika.
Govoreći o geopolitičkoj borbi na Arktiku, istaknuo je kako SAD ima samo dva aktivna ledolomca, dok Rusija raspolaže s čak 57, što pokazuje da Washington bez saveznika teško može parirati Moskvi u toj regiji.
Povijesna perspektiva i mogući rasplet
Kovač je pozvao na širu povijesnu perspektivu, podsjetivši na duboke podjele između Europe i SAD-a tijekom rata u Iraku prije 20 godina. „Ako se pronađe rješenje za Grenland, to će biti još jedan dokaz da transatlantski odnosi mogu preživjeti i najdublje krize“, zaključio je.
