Na kuli Blagajska tvrđava, poznatoj kao grad Herceg Stjepan Vukčić Kosača, ovih su dana postavljene palestinska zastava i zastava s ljiljanima, što je izazvalo burne reakcije u javnosti.
Ovaj potez otvorio je pitanje odnosa prema povijesnoj baštini jednog od najvažnijih lokaliteta u Hercegovini.
Zašto su zastave sporne?
Dio javnosti smatra kako isticanje simbola koji nemaju izravnu povijesnu poveznicu s obitelji Kosača predstavlja neprimjeren čin i politizaciju kulturne baštine. Posebne reakcije izazvala je palestinska zastava, koju neki tumače kao simbol političke solidarnosti, ali bez povijesne veze s tvrđavom.
Sporna je i zastava s ljiljanima, koja se povezuje s dinastijom Kotromanići, dok povjesničari ističu da je Kosača imao vlastitu heraldiku i politički identitet.
Povijesni simboli vs. moderna politika
Kao primjeren simbol za tvrđavu mnogi ističu grb obitelji Kosača, prepoznatljiv po štitu, kosim gredama i lavu – simbolima koji su izravno povezani s poviješću ovog lokaliteta.
Kritičari upozoravaju da se povijesni prostor ne bi smio koristiti za slanje suvremenih političkih poruka.
Dvostruki kriteriji?
Cijeli slučaj dodatno je potaknuo rasprave zbog ranijih događaja u Blagaju, kada je skupini žena koje su željele obilježiti uspomenu na Katarinu Kosača-Kotromanić navodno bio otežan dolazak na tvrđavu s hrvatskim simbolima.
Zbog toga dio javnosti postavlja pitanje: vrijede li ista pravila za sve?
Reakcije javnosti ne jenjavaju
Dok jedni smatraju da je riječ o slobodi izražavanja, drugi upozoravaju na potrebu očuvanja povijesnog identiteta i dostojanstva lokaliteta.
Rasprava o zastavama u Blagaju tako prerasta u širu temu odnosa prema kulturnoj baštini i identitetu u Bosni i Hercegovini.
