Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nastavlja veliku rekonstrukciju državnog i vojnog vrha. Nakon smjene ministra obrane Mihajla Fedorova i vrhovnog zapovjednika Oleksandra Sirskog, novi potez izazvao je dodatnu pozornost: Rustem Umerov imenovan je na čelo ukrajinske vanjske obavještajne službe. Istodobno, prosvjedi zbog Fedorovljeve smjene nastavili su se i krajem srpnja, dok Ministarstvo obrane i dalje vodi vršitelj dužnosti.
Ukrajinu je tijekom posljednjih tjedana potresla jedna od najvećih unutarnjih političkih kriza od početka ruske invazije 2022. godine.
Predsjednik Volodimir Zelenskij pokrenuo je široku rekonstrukciju vlasti koja je zahvatila Vladu, Ministarstvo obrane i vojni vrh, a najnoviji potez predstavlja imenovanje Rustema Umerova za novog šefa ukrajinske vanjske obavještajne službe.
Umerov, bivši ministar obrane i jedan od ključnih ljudi ukrajinskog pregovaračkog tima, na novu je funkciju imenovan početkom kolovoza. Prema izvještajima, istodobno bi trebao nastaviti sudjelovati u pregovorima s Rusijom.
Sve se to događa nakon turbulentnog srpnja, kada je Zelenskij prvo rekonstruirao Vladu, potom smijenio ministra obrane Mihajla Fedorova, a nakon višednevnih prosvjeda i vrhovnog zapovjednika ukrajinskih oružanih snaga Oleksandra Sirskog.
Kako je počela politička kriza u Ukrajini?
Kriza je eskalirala sredinom srpnja kada je došlo do velike rekonstrukcije ukrajinske Vlade.
Julija Sviridenko napustila je premijersku funkciju, a parlament je potom potvrdio Serhija Koreckog za novog predsjednika Vlade.
Još veći potres izazvala je smjena ministra obrane Mihajla Fedorova, koji je na toj funkciji proveo samo oko šest mjeseci.
Fedorov je bio poznat kao zagovornik tehnološke modernizacije ukrajinske vojske, posebno razvoja dronova, robotike i drugih novih tehnologija. Njegova smjena izazvala je nezadovoljstvo dijela javnosti, vojnika i veterana.
Prosvjedi su izbili u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima, a demonstranti su tražili njegov povratak na mjesto ministra obrane.
Fedorov protiv Sirskog – sukob koji je eksplodirao pred javnošću
U pozadini krize nalazio se i sve otvoreniji sukob između Fedorova i tadašnjeg vrhovnog zapovjednika Oleksandra Sirskog.
Fedorov je tvrdio da su njegove reforme nailazile na otpor unutar vojnog sustava te je Sirskog optuživao za kočenje promjena.
Zelenskij je potvrdio da između dvojice visokih dužnosnika nije bilo moguće postići potrebno jedinstvo. Predsjednik je tada stao iza odluke o smjeni Fedorova, dok je Sirski još neko vrijeme ostao na svojoj funkciji.
No prosvjedi su se nastavili.
U Kijevu i drugim gradovima demonstranti su uzvikivali „Vratite Fedorova“, dok su istodobno tražili i odlazak Sirskog.
Zelenskij nakon pritiska smijenio i Sirskog
Nakon šest dana prosvjeda Zelenskij je napravio novi veliki zaokret.
Oleksandr Sirski smijenjen je s mjesta vrhovnog zapovjednika, a na njegovo mjesto imenovan je general Mihajlo Drapatij.
Drapatij je predstavljen kao pripadnik nove generacije ukrajinskih vojnih zapovjednika, s naglaskom na modernizaciju, tehnološki razvoj i veću odgovornost zapovjednog sustava.
Time je Zelenskij ispunio jedan od ključnih zahtjeva prosvjednika, ali ne i onaj najvažniji – Fedorov nije vraćen na mjesto ministra obrane.
Umjesto toga, ponuđene su mu druge odgovorne funkcije, ali ih je odbio jer, prema njegovim riječima, nisu omogućavale provedbu reformi koje je smatrao potrebnima.
Ministarstvo obrane i dalje bez stalnog ministra
Jedna od najvećih posljedica političkog potresa jest činjenica da Ukrajina i dalje nema trajno imenovanog ministra obrane.
Nakon Fedorovljeva odlaska, Ministarstvo obrane preuzeo je vršitelj dužnosti Jevhenij Hmara.
Takva situacija posebno je osjetljiva jer se Ukrajina nalazi usred rata i istodobno pokušava provesti velike promjene u vojnom sustavu.
Upravo zato analitičari upozoravaju da pitanje kadrovskih promjena nije samo političko, nego može imati izravne posljedice na funkcioniranje obrambenog sustava.
Umerov dobio novu ključnu funkciju
Najnoviji potez Zelenskog dodatno pokazuje koliko se brzo mijenja raspored moći u ukrajinskom državnom vrhu.
Rustem Umerov, bivši ministar obrane i važan član ukrajinskog pregovaračkog tima, imenovan je početkom kolovoza na čelo vanjske obavještajne službe Ukrajine.
Prema Reutersu, Umerov će pritom nastaviti imati ulogu u pregovorima s Rusijom. Njegovo imenovanje dio je šire rekonstrukcije ukrajinskog sigurnosnog i obrambenog sustava.
Time se dodatno koncentriraju važne funkcije u rukama relativno malog kruga ljudi oko predsjednika.
Je li Zelenskij riješio krizu ili samo kupio vrijeme?
To je ključno pitanje koje se sada postavlja.
Zelenskij je smjenom Sirskog uspio odgovoriti na jedan od najglasnijih zahtjeva prosvjednika, ali nije riješio spor oko Fedorova.
U međuvremenu su prosvjedi nastavili privlačiti pažnju. Reuters je izvijestio da su tisuće ljudi 31. srpnja ponovno izašle na ulice Kijeva, tražeći Fedorovljev povratak i transparentnije donošenje odluka.
To pokazuje da politička kriza nije nestala samom smjenom Sirskog.
Naprotiv, otvoreno je pitanje koliko će dugo Zelenskij moći održavati ravnotežu između različitih političkih, vojnih i tehnokratskih skupina.
Zašto je Fedorov postao toliko popularan?
Jedan od razloga je njegov naglasak na tehnologiji.
Fedorov je tijekom mandata promovirao razvoj dronova, umjetne inteligencije, robotike i drugih tehnoloških rješenja za ukrajinske oružane snage.
Njegovi zagovornici smatrali su da se rat ne može dobiti samo tradicionalnim vojnim metodama, nego da Ukrajina mora iskoristiti tehnološku prednost kako bi nadoknadila nedostatak ljudstva i resursa.
S druge strane, Sirski je predstavljao tradicionalniji vojni pristup, što je dodatno produbilo razlike između dvojice dužnosnika.
Njihov sukob tako nije bio samo personalan.
Bio je to i sukob različitih pogleda na način vođenja modernog rata.
Veliki problem ostaje izvan kadrovskih promjena
Bez obzira na to tko se nalazi na čelu Ministarstva obrane ili vojske, Ukrajina se suočava s ozbiljnim strukturnim problemima.
Među njima su:
- nedostatak ljudstva,
- iscrpljenost vojnih jedinica,
- potreba za stalnom modernizacijom,
- ovisnost o zapadnoj vojnoj pomoći,
- problemi s mobilizacijom,
- pritisak na obrambeni proračun,
- sve intenzivniji ruski napadi.
Zbog toga sama promjena ljudi na vrhu neće automatski promijeniti situaciju na bojištu.
Ključno pitanje bit će može li nova vojna struktura brzo provesti reforme bez dodatnog slabljenja zapovjednog lanca.
Zelenskij pred najtežim političkim testom
Politički položaj ukrajinskog predsjednika zasad nije formalno ugrožen, ali kriza predstavlja ozbiljan test njegova autoriteta.
Zelenskij pokušava istodobno zadržati kontrolu nad državnim aparatom, osigurati jedinstvo vojnog vrha, provesti reforme i pripremiti zemlju za nastavak rata.
Istodobno, javnost sve glasnije pokazuje da želi veću transparentnost u donošenju odluka.
Najnovije imenovanje Umerova pokazuje da rekonstrukcija još nije završena.
Pitanje više nije samo tko će biti smijenjen ili imenovan, nego može li Zelenskij nakon velikog kadrovskog potresa vratiti povjerenje i osigurati stabilnost ukrajinskog ratnog sustava.
Jer dok se politički vrh preslaguje u Kijevu, rat se nastavlja.
A svaka nova promjena u zapovjednom lancu nosi i politički i vojni rizik.
