Razumijevanje nastanka Hrvatska Republika Herceg-Bosna zahtijeva sagledavanje složenih ratnih okolnosti, političkog vakuuma i međunarodnih pregovora koji su početkom 1990-ih oblikovali sudbinu Bosna i Hercegovina. Posljednjih desetak godina sve je snažnija kampanja koja Herceg Bosnu pokušava prikazati kao politički i pravno problematičan projekt, iako brojni dokumenti pokazuju drukčiji kontekst njezina nastanka.
Presude Haaškog suda i političke manipulacije
U javnim raspravama često se manipulira presudom u predmetu Prlić i ostali – presuda Haaškog suda. Međutim, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju jasno je naglašavao da sudi isključivo pojedincima, a ne narodima, državama ili političkim projektima.
Unatoč tome, u političkom diskursu često se pokušava nametnuti kolektivna krivnja i kriminalizirati čitav projekt Herceg Bosne. Slična logika, upozoravaju analitičari, mogla bi se primijeniti i na druge presude koje su donesene protiv zapovjednika Armija Republike Bosne i Hercegovine, poput presuda protiv Rasim Delić ili Enver Hadžihasanović zbog zapovjedne odgovornosti za zločine stranih boraca – mudžahedina.
Ratne okolnosti i politički vakuum
Početkom rata u BiH postojala je institucionalna neravnoteža. Srbi i Bošnjaci imali su svoje republike i političke institucije, dok su Hrvati djelovali kroz zajednicu bez punih državotvornih ovlasti.
Kako bi mogli sudjelovati u međunarodnim pregovorima i donositi političke odluke, bilo je potrebno uspostaviti institucije koje će predstavljati političku volju hrvatskog naroda. Upravo u tom kontekstu nastala je Hrvatska Republika Herceg-Bosna, koja je omogućila političko organiziranje, upravljanje teritorijem pod kontrolom hrvatskih snaga i sudjelovanje u mirovnim pregovorima.
Međunarodni mirovni planovi
Tijekom rata hrvatska je strana prihvatila gotovo sve međunarodne mirovne prijedloge, uključujući:
- Lisabonski sporazum (1992.)
- Vance–Owenov plan (1993.)
- Owen–Stoltenbergov plan (1993.)
- Washingtonski sporazum (1994.)
- Plan Kontaktne skupine (1994.)
- Splitska deklaracija (1995.)
- Daytonski mirovni sporazum (1995.)
Zajedničko obilježje svih tih prijedloga bilo je da su zahtijevali potvrdu kroz institucije predstavnika sva tri konstitutivna naroda.
Zašto je osnovana Herceg Bosna
U kontekstu mirovnih pregovora posebno je važan Owen–Stoltenbergov plan koji je predviđao preustroj BiH u uniju triju nacionalnih republika: bošnjačke, srpske i hrvatske.
Nakon što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u Rezoluciji 859 pozvalo strane da pronađu političko rješenje temeljeno na slobodnoj volji naroda, 28. kolovoza 1993. uspostavljena je Hrvatska Republika Herceg-Bosna.
Time je stvoren institucionalni okvir koji je omogućio Hrvatima sudjelovanje u međunarodnim pregovorima i političkom odlučivanju.
Uloga u završetku rata
Iako plan o uniji triju republika nikada nije proveden, institucije Herceg Bosne nastavile su politički djelovati. U kasnijim mirovnim sporazumima, poput Washingtonski sporazum i Daytonski mirovni sporazum, Herceg Bosna bila je uključena kao politički faktor u pregovorima.
Prema pojedinim analitičarima, upravo je njezina politička struktura omogućila kasnije stvaranje Federacija Bosne i Hercegovine i stabilizaciju političkog sustava u zemlji.
Zašto se rasprava ponovno otvara
Danas, gotovo tri desetljeća nakon rata, rasprava o Herceg Bosni ponovno se intenzivira. Dok jedni zagovaraju centraliziraniju državu, drugi ističu potrebu ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH.
U tom političkom sukobu, tvrde neki analitičari, pitanje Herceg Bosne ponovno postaje jedno od ključnih tema političke rasprave u Bosni i Hercegovini.
