Ako zaista postoji namjera da se BHRT sačuva kao funkcionalan javni servis, ključno pitanje ostaje: može li postojeći model uopće opstati? Model koji godinama izaziva političke i društvene prijepore, prema kritičarima, ne odražava ustavnu realnost Bosne i Hercegovine kao države tri konstitutivna naroda, što se direktno reflektira na povjerenje javnosti, spremnost građana da plaćaju RTV pretplatu i dugoročnu stabilnost sistema.
Nakon emitiranja specijalne emisije „Ne gasite BHRT“, redakcija portala Viteški.ba kontaktirala je Marinu Pendeš, izaslanicu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kako bi pojasnila razloge napuštanja emisije i iznijela stav o krizi javnog servisa.
„O takvim pitanjima mora se govoriti javno i argumentirano“, poručila je Pendeš, naglasivši da je u emisiju došla svjesno, smatrajući da je tema opstanka javnog RTV sistema pitanje od općeg interesa.
Zašto je Marina Pendeš napustila emisiju?
Odlazak Marine Pendeš iz emisije izazvao je brojne reakcije i otvorio dodatna pitanja o tome kako se u javnom prostoru tretira kriza BHRT-a.
Prema njenom tumačenju, razlog nije osporavanje značaja BHRT-a, već neslaganje s konceptom emisije koji je, kako kaže, prerastao u politički usmjereno prozivanje, s fokusom na HDZ i njegove dužnosnike kao glavne krivce za stanje u javnim emiterima.
Takav pristup, upozorava Pendeš, zanemaruje činjenicu da su sistemski problemi BHRT-a postojali od samog početka, posebno u kontekstu zakonskog okvira po kojem javni servis funkcionira.
„U takvim okolnostima ne može se govoriti o stvarnoj raspravi, već o sudištu!“, poručila je.
Kriza BHRT-a: problem nije samo politika, već i povjerenje
Pendeš naglašava da posljedice ovakvog pristupa nisu samo političke, već i društvene:
- dodatno slabljenje povjerenja javnosti u institucije i medije
- relativiziranje uloge javnog emitera
- učvršćivanje podjela među narodima
- daljnje udaljavanje građana od BHRT-a kao servisa „svih“
U širem kontekstu, već godinama se ukazuje i na problematičan odnos BHRT-a prema hrvatskom narodu u BiH, koji se opisuje kao dugotrajan i sistemski – kroz programske sadržaje, uređivačku politiku i način na koji se tumači pojam državnosti.
Ljiljani u programu i simbolika koja dijeli javnost
Posebne polemike izazvalo je pitanje simbola, uključujući i prikazivanje ljiljana kao neutralnog i općeprihvaćenog simbola.
Za značajan dio hrvatske javnosti u BiH, tvrdi Pendeš, takva simbolika nema integrativno značenje, već se povezuje s ratnim i političkim narativima, zbog čega kod jednog dijela građana izaziva osjećaj isključenosti, a ne zajedništva.
„Za dio hrvatskog naroda ti simboli nose duboko bolne konotacije“, navela je Pendeš, naglašavajući da ne postoji jedinstveno tumačenje niti zajednička emocija prema takvim simbolima.
RTV pretplata kao pokazatelj dubljeg problema
Pitanje opstanka BHRT-a neraskidivo je povezano s pitanjem RTV pretplate. Dugogodišnje odbijanje plaćanja pretplate od strane gotovo cjelokupne populacije jednog konstitutivnog naroda sve češće se tumači kao simptom sistemskog problema, a ne kao individualno izbjegavanje zakonske obaveze.
Ako se jedan dio građana u programu javnog servisa ne prepoznaje:
- jezički
- kulturno
- identitetski
tada pretplata prestaje biti samo financijsko pitanje i postaje pitanje principa i odnosa.
„To je signal da nešto suštinski ne funkcionira“, poručila je Pendeš.
Optužbe, selektivni citati i “kampanja”
Pendeš se osvrnula i na način na koji su tokom emisije korištene njene ranije izjave, ocjenjujući da je riječ o selektivnom citiranju i izvlačenju iz konteksta.
„To nije rasprava o suštini problema“, navela je, dodajući da u takvom pristupu ne vidi profesionalno novinarstvo, već politički motiviranu kampanju u kojoj ne želi sudjelovati.
Umjesto dijaloga – produbljene podjele
Iako je emisija predstavljena kao platforma za dijalog, njen ishod je, prema ocjeni sagovornika, imao suprotan efekt:
- stavovi se nisu približili
- rješenja nisu ponuđena
- podjele su dodatno produbljene
- političke pozicije su učvršćene
U takvom ambijentu, fokus se ponovo pomjera s odgovornosti sistema na potragu za pojedinačnim krivcima, što otežava svaku ozbiljnu raspravu o budućnosti javnog servisa.
„Dijalog ne znači unaprijed određene krivce, nego razgovor o problemima“, zaključila je Pendeš.
Ključna dilema: može li BHRT opstati bez reforme?
Na kraju, pitanje opstanka BHRT-a vraća se na temeljnu dilemu: održivost postojećeg modela.
Sve češće se ukazuje da je taj model u neskladu s političkom i društvenom stvarnošću BiH kao države tri konstitutivna naroda, što se direktno odražava na:
- povjerenje građana
- odnos prema RTV pretplati
- legitimitet javnog servisa
- dugoročnu stabilnost sistema
Bez stvarne ravnopravnosti, pluralizma i međusobnog poštovanja, zaključuje se, teško je očekivati da BHRT može obnoviti povjerenje javnosti i ispuniti ulogu javnog emitera svih građana.
