Hrvatska ove godine obilježava 30. obljetnicu pobjedničke vojno-redarstvene operacije Oluja, a uoči proslave u Zagrebu se priprema veličanstveni vojni mimohod. Slavnih dana prisjetila se i bivša ministrica pravosuđa te savjetnica prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana Vesna Škare-Ožbolt.
Vesna Škare – Ožbolt je tijekom Oluje bila savjetnica predsjednika Tuđmana te zamjenice voditelja hrvatskog pregovaračkog tima za pregovore s pobunjenim Srbima, koji je predvodio Hrvoje Šarinić. Razdoblja Oluje, kaže, sjeća se vrlo dobro. Sudjelovala je 3. kolovoza 1995. godine u pregovorima s pobunjenim Srbima zajedno s Ivićem Pašalićem, generalom Petrom Stipetićem i Smiljanom Reljićem u Ženevi, gdje su i prije same operacije pokušali uspostaviti mir mirnim putem.
Nakon Oluje, Škare-Ožbolt bila je aktivno uključena u procese mirne reintegracije. “Sjećam se da mi je predsjednik dao zadatak da informiram strane novinare kako je Oluja bila oslobodilačka operacija, a ne čin usmjeren na protjerivanje srpskog stanovništva”, kazala nam je. Dodala je kako su u tadašnjoj SAO Krajini postojali evakuacijski planovi, a vodstvo pobunjenih Srba prisiljavalo je stanovništvo na bijeg.
U razgovoru za portal Direktno, podsjetila je kako je predsjednik Franjo Tuđman još 1992. godine tadašnjem predsjedniku Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću predložio stvaranje saveza kojim bi se zajednički izvršio pritisak na JNA, koja se tada počela povlačiti iz Hrvatske na temelju Vanceova plana. Tuđman je, istaknula je, želio spriječiti da se JNA povlači kroz BiH, već da se povuče uz granicu Hrvatske i BiH prema Srbiji. Ipak, Izetbegović tada taj prijedlog nije smatrao važnim, što je, prema njezinu mišljenju, bila velika pogreška, jer je JNA ulaskom u BiH jako pridonijela izbijanju rata.
‘Možda rata ne bi bilo ili bi se stvari drugačije događale’
Tuđmanovu ideju iz 1992. godine realizirale su zajedničke snage 1995. godine – Hrvatska vojska, HVO i Armija BiH koje su oslobodile, između ostalih dijelova, i Cazinsku krajinu, koja je, kako kaže Škare-Ožbolt, bila u opasnosti da doživi sudbinu poput Srebrenice.
“Zbog tog vojnog saveza, predsjednik Tuđman tada je bio jako zadovoljan iako je rekao da je šteta što se to dogodilo sa zakašnjenjem od nekoliko godina, možda rata ne bi bilo ili bi se stvari drugačije događale”, prisjetila se.
‘U Domovinskom ratu jasno smo pokazali tko smo’
Povodom obljetnice Oluje i najavljenog vojnog mimohoda u Zagrebu, komentirala je i ideju da se mimohod održava svake godine. “Hrvatska je premala država da bi svake godine organizirala vojni mimohod”, smatra Škare-Ožbolt. Ističe da je dovoljno da se za obljetnice održava mimohod i da bi fokus trebao biti na predstavljanju snage, razvoja, stabilnosti i mirotvorstva.
“U Domovinskom ratu jasno smo pokazali tko smo i kako se Hrvatska ponaša kad je napadnuta. No, poruke koje šaljemo ne trebaju svake godine biti vezane uz mimohod. Trebamo pokazati ono što imamo, i svakome tko na Hrvatsku gleda s podcjenjivanjem ili s teritorijalnim apetitima, neka bude jasno tko smo, što znamo i što možemo”, zaključila je.
