Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović obratio se na zasjedanju Vijeće Europe u Strasbourg, ali njegov govor nije prošao bez kontroverzi.
Iako je govorio o europskom putu Bosne i Hercegovine, fokus javnosti brzo se prebacio na jedno ključno pitanje – pravo Hrvata da biraju vlastitog člana Predsjedništva.
Direktno pitanje – bez konkretnog odgovora
Mađarski političar Zsolt Németh postavio je jasno pitanje: podržava li Bećirović pravo hrvatske zajednice da sama bira svog predstavnika?
Odgovor nije bio konkretan. Umjesto toga, Bećirović je ponovio stav da se članovi Predsjedništva biraju kao predstavnici “iz reda naroda”, što je izazvalo dodatne polemike.
Spor oko Ustava i legitimnog predstavljanja
Kritičari ističu da takva formulacija odstupa od onoga što jasno definira Ustav BiH – izbor bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva.
Posebno se naglašava slučaj Željko Komšić, koji je više puta izabran dominantno glasovima bošnjačkog biračkog tijela, što je već godinama predmet političkih sporova.
Dodatnu težinu daje i presuda U-23/14 Ljubić, kojom je potvrđeno načelo legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda.
“Apartheid” ili ustavno pravo?
Bećirović je prijedloge koji bi omogućili Hrvatima izbor vlastitog predstavnika nazvao “etničkim podjelama” pa čak i “apartheidom”.
Takve izjave dodatno su podigle tenzije, jer dio političkih aktera smatra da se time negiraju ustavna prava i načela definirana Daytonski mirovni sporazum.
Nova politička kriza na pomolu?
Ovaj istup u Strasbourgu mnogi vide kao nastavak dugotrajnog političkog sukoba oko izbornog zakona i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Umjesto približavanja stavova na europskom putu, čini se da su razlike dodatno produbljene – a pitanje legitimnog predstavljanja ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
