Rezolucija Hrvatskog sabora o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini i dalje izaziva snažne reakcije u dijelu bošnjačke političke scene. Dok Zagreb ističe kako traži isključivo poštivanje Daytonskog sporazuma i ustavne jednakopravnosti Hrvata u BiH, iz Sarajeva stižu optužbe o miješanju Hrvatske u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine.
Analitičari upozoravaju da se različiti međunarodni stavovi prema ustavnom uređenju BiH ne dočekuju jednako te smatraju da su reakcije na hrvatsku rezoluciju pokazale dvostruke političke kriterije.
Hrvatska traži poštivanje ustavnih prava Hrvata u BiH
Hrvatski sabor prošlog je tjedna usvojio Rezoluciju kojom poziva na zaštitu političkih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda.
Iako rezolucija nema obvezujuću pravnu snagu, izazvala je niz oštrih reakcija iz Sarajeva, gdje dio političkih stranaka, medija i nevladinih organizacija tvrdi da se Hrvatska miješa u unutarnje uređenje BiH.
Istodobno, ističu sugovornici, slične reakcije izostaju kada pojedine strane države javno podrže koncept građanske ili unitarne Bosne i Hercegovine.
Krešić: Reakcije Sarajeva pokazuju dvostruke kriterije
Novinar Zoran Krešić smatra da različit odnos prema međunarodnim porukama otvara pitanje političke dosljednosti.
“Kada Hrvatska govori o poštivanju prava Hrvata, optužuje je se za miješanje u unutarnje odnose. S druge strane, kada drugi međunarodni akteri podržavaju građansko ili unitarno uređenje BiH, tada ih se u Sarajevu naziva prijateljima Bosne i Hercegovine”, izjavio je Krešić za Radioteleviziju Herceg-Bosne.
Govoreći o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Krešić je ponovio stav kako su Hrvati u više izbornih ciklusa ostali bez mogućnosti da sami izaberu svog političkog predstavnika.
Milan Šutalo: Hrvatska ima pravo govoriti o položaju Hrvata u BiH
Novinar Milan Šutalo podsjeća da je Republika Hrvatska članica Europske unije i NATO-a, potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma te država koja prema vlastitom Ustavu skrbi o Hrvatima izvan svojih granica.
Prema njegovim riječima, zbog toga Hrvatska ima legitimno pravo upozoravati na probleme političke zastupljenosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
“Ne traži se ništa izvan Ustava Bosne i Hercegovine niti izvan Daytonskog sporazuma. Traži se samo da Hrvati mogu birati svoje legitimne predstavnike, prije svega člana Predsjedništva BiH, ali i izaslanike u domovima naroda”, rekao je Šutalo za RTV Herceg-Bosne.
Dodao je kako bi političko Sarajevo trebalo razmotriti koristi li Bosni i Hercegovini nastavak konfrontacije s Hrvatskom, koja je jedan od njezinih najvažnijih vanjskopolitičkih partnera.
Sve šira politička potpora u Hrvatskoj
Prema Krešićevim riječima, pitanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH više nije tema samo jedne političke opcije u Hrvatskoj.
Ističe kako se tijekom rasprave u Hrvatskom saboru mogao primijetiti znatno širi politički konsenzus nego ranijih godina.
“Važno je da se o položaju Hrvata u BiH danas govori u gotovo svim političkim opcijama. Upravo zato Sarajevo reagira tako burno jer vidi da Zagreb više ne želi ignorirati problem političkog predstavljanja Hrvata”, rekao je Krešić.
Rasprava o Rezoluciji otvara pitanje provedbe Daytonskog sporazuma
Iako rezolucije Hrvatskog sabora nemaju pravno obvezujući karakter, analitičari smatraju da je njezina politička težina značajna jer ponovno otvara pitanje provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma, položaja konstitutivnih naroda i Izbornog zakona BiH.
U središtu rasprave ostaje pitanje može li Bosna i Hercegovina dugoročno funkcionirati bez dogovora o izbornim pravilima koja će svim konstitutivnim narodima omogućiti legitimno političko predstavljanje.
Istodobno, Hrvatska ostaje jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Bosne i Hercegovine te jedan od njezinih najglasnijih zagovornika europskih integracija, zbog čega dio analitičara smatra da bi dijalog o otvorenim političkim pitanjima trebao biti vođen bez međusobnih optužbi.
