Rasprava o Rezoluciji o Hrvatima u Bosni i Hercegovini u Hrvatskom saboru mogla bi imati veći politički značaj od samog sadržaja dokumenta. Iako je Hrvatski sabor tijekom proteklih godina donosio više deklaracija i rezolucija o položaju Hrvata u BiH, stvarne promjene nisu donijeli dokumenti, nego diplomacija, politički dogovori i međunarodni utjecaj.
Pred zastupnicima je važan ispit političke odgovornosti – hoće li pitanje položaja Hrvata u BiH pretvoriti u novo unutarnjopolitičko prepucavanje ili će pokazati državnički pristup koji neće dodatno opteretiti odnose u Bosni i Hercegovini.
Dom naroda Federacije BiH ključ je političke ravnopravnosti
Iako se u javnosti najveća pozornost često usmjerava na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, brojni politički analitičari upozoravaju da je Dom naroda Federacije BiH mnogo važniji za dugoročnu zaštitu političkih prava Hrvata.
Upravo Dom naroda predstavlja temeljni ustavni mehanizam kojim se štiti konstitutivnost naroda, vitalni nacionalni interesi i legitimno predstavljanje. Bez snažnog i legitimno izabranog Doma naroda Hrvati bi izgubili najvažniji institucionalni instrument zaštite svoje političke ravnopravnosti.
Legitimno predstavljanje ostaje temelj hrvatskih zahtjeva
U hrvatskoj politici već godinama postoji konsenzus da Hrvati u BiH moraju imati pravo sami birati svoje legitimne političke predstavnike.
Zaštita konstitutivnosti, provedba Daytonskog mirovnog sporazuma i izmjene Izbornog zakona BiH kojima bi se osiguralo legitimno predstavljanje ostaju ključni politički ciljevi.
Istodobno, stručnjaci upozoravaju kako se pitanje ravnopravnosti ne može svesti isključivo na izbor člana Predsjedništva BiH jer je upravo Dom naroda institucija koja sprječava mogućnost preglasavanja konstitutivnih naroda.
Rasprava otvara i pitanje Herceg-Bosne
Rasprava u Hrvatskom saboru ponovno otvara i pitanje političkog nasljeđa Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Posljednjih godina često se u javnosti pojavljuju tvrdnje kako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio Herceg-Bosnu kao politički projekt. Međutim, pravno gledano, Sud je donosio presude pojedincima temeljem individualne kaznene odgovornosti, a ne narodima ili institucijama.
Zbog toga dio političkih predstavnika smatra kako nije opravdano kolektivno povezivati cijeli politički projekt Herceg-Bosne s individualnim presudama te upozoravaju da takve interpretacije dodatno opterećuju položaj Hrvata u BiH.
Diplomacija važnija od političkih deklaracija
Najznačajniji pomaci u posljednjih nekoliko godina ostvareni su kroz diplomatske aktivnosti Republike Hrvatske i političkog vodstva Hrvata u BiH.
Takvim pristupom, smatraju brojni analitičari, ojačana je pozicija legitimnog predstavljanja Hrvata u Domu naroda Federacije BiH, što pokazuje da se nacionalni interesi učinkovitije ostvaruju kontinuiranim političkim djelovanjem nego donošenjem deklarativnih dokumenata.
Bez dijaloga nema ustavnih promjena
Istodobno se naglašava kako Hrvati, Bošnjaci i Srbi moraju graditi međusobno povjerenje i političko partnerstvo jer se sve ključne ustavne reforme mogu provesti jedino uz široki politički konsenzus.
Za svaku ozbiljnu promjenu ustavnog i izbornog sustava Bosne i Hercegovine potrebna je dvotrećinska većina u institucijama države, zbog čega se rješenja mogu postići isključivo dijalogom, a ne političkim sukobima.
Očekivanja od Hrvatskog sabora
Hrvati u Bosni i Hercegovini od rasprave u Hrvatskom saboru očekuju jasnu političku potporu, konstruktivan dijalog i nastavak diplomatskih aktivnosti koje će pridonijeti ostvarivanju pune ustavne ravnopravnosti.
Upozorava se kako bi pretvaranje ove teme u dnevno-političke obračune moglo oslabiti položaj Hrvata upravo u trenutku kada se ponovno otvaraju pitanja izborne reforme i legitimnog predstavljanja.
