Slaven Raguž odbacuje mogućnost da Hrvatska petorka bude tek politički privjesak HDZ-a BiH, Elvedin Sedić govori o mogućim koalicijama, a Admir Čavalić upozorava da Središnja banka BiH ne smije postati predmet političke trgovine. Poruke iz emisije „Plenum” otvaraju važna pitanja o budućem formiranju vlasti i odnosima među političkim strankama u Bosni i Hercegovini.
Raguž poslao poruku HDZ-u BiH: „Nećemo biti politički privjesak”
Slaven Raguž iz Hrvatske republikanske stranke (HRS), kandidat za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, poručio je da Hrvatska petorka želi samostalno sudjelovati u političkim procesima i da neće prihvatiti ulogu ukrasnog partnera u provođenju politika HDZ-a BiH.
Gostujući u emisiji „Plenum” Federalne televizije, Raguž je ocijenio da izborni rezultat HRS-a i Hrvatske petorke predstavlja osnovu za dugoročnije političko djelovanje. Ipak, priznao je da osvojeni broj mandata nije dovoljan da ta politička grupacija postane nezaobilazan čimbenik u formiranju vlasti.
Potvrdio je da je bilo neformalnih poziva na razgovore s HDZ-om BiH, ali da službeni pregovori još nisu počeli. Prije mogućih dogovora, istaknuo je, potrebno je definirati međusobne odnose unutar Hrvatske petorke.
„Da ćemo biti privjesak HDZ-u Bosne i Hercegovine, da ćemo biti ukras u provođenju njihovih politika, to ne dolazi u obzir”, poručio je Raguž.
Naglasio je da je spreman preuzeti odgovornost u vlasti ako se za to otvori mogućnost, ali uz uvjet da politički partneri imaju prostor za vlastito djelovanje.
Hoće li se vlast formirati brzo ili slijedi dugo razdoblje pregovora?
Raguž smatra da je još prerano donositi konačne zaključke o budućoj izvršnoj vlasti jer nije poznat konačan raspored političkih snaga u domovima naroda na federalnoj i državnoj razini.
Posebno je upozorio na mogućnost da tehnički mandat na državnoj razini potraje dulje nego što se očekuje. Kao jedan od razloga naveo je moguće zahtjeve SNSD-a u budućim pregovorima.
Prema njegovoj procjeni, politički odnosi mogli bi se dodatno zakomplicirati ako pregovori budu uključivali pitanja koja se odnose na funkcioniranje državnih institucija i Središnje banke BiH.
Raguž je zato poručio da se o budućim koalicijama ne može ozbiljno govoriti bez jasnog uvida u raspored mandata i uvjete koje će pojedine stranke postaviti.
Sedić: POMAK udvostručio broj mandata
Predsjednik POMAK-a Elvedin Sedić ocijenio je da je njegova stranka ostvarila značajan izborni rezultat osvajanjem dva mandata u Parlamentu Federacije BiH, u odnosu na jedan u prethodnom sazivu.
Prema njegovim riječima, jedan mandat osvojen je izravno, dok je drugi pripao Rusmiri Konjević putem kompenzacijske liste Stranke za Bosnu i Hercegovinu, s kojom POMAK ima sporazum.
„Dakle, od jednog napravili dva i mislim da je to, gledajući za jednu lokalnu stranku koja dolazi iz Bihaća i koja svoju bazu crpi gotovo 90 posto u Bihaću, ogroman uspjeh”, rekao je Sedić.
Istaknuo je da POMAK želi sudjelovati u vlasti kako bi mogao realizirati projekte važne za Bihać i Krajinu.
Govoreći o mogućim koalicijama, naveo je da POMAK nastupa u suradnji sa Strankom za Bosnu i Hercegovinu, a razgovore vodi njezin predsjednik Semir Efendić, i u ime POMAK-a.
Sedić je spomenuo moguću kombinaciju SDA, Stranke za BiH i Demokratske fronte, uz HDZ BiH, ali je naglasio da će konačni odnosi ovisiti o rasporedu mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Čavalić upozorio na Središnju banku BiH: „To ne može biti politički plijen”
Admir Čavalić, kandidat Naroda i pravde (NiP) za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, poručio je da će njegova stranka djelovati konstruktivno bez obzira na to hoće li biti dio buduće vlasti ili oporbe.
Prema njegovim riječima, NiP u novom sazivu ima sedam mandata, koliko je imao i u prethodnom.
„Sve što je dobro, podržat ćemo. Sve što je loše, kritizirat ćemo i bit ćemo protiv toga”, poručio je Čavalić.
Najviše pozornosti izazvalo je njegovo upozorenje na moguće političke dogovore sa SNSD-om koji bi mogli uključivati Središnju banku BiH i valutni odbor.
Čavalić smatra da neovisnost središnje monetarne institucije mora ostati izvan političke trgovine te da se monetarnom politikom ne smije koristiti kao sredstvom za postizanje koalicijskih dogovora.
„Ne možemo se igrati monetarnom politikom. To ne može biti politički plijen”, upozorio je.
Dodao je da NiP neće podržati dogovore za koje smatra da bi mogli ugroziti neovisnost Središnje banke BiH.
Njegove izjave ukazuju na to da bi pitanja funkcioniranja državnih institucija i monetarne stabilnosti mogla biti među važnim temama u budućim političkim pregovorima.
Koji su mogući scenariji za formiranje vlasti u BiH?
Iz izjava trojice političara proizlazi da su postizborni pregovori još otvoreni te da konačne koalicije ovise o rasporedu mandata, odnosima među strankama i uvjetima koje će politički akteri postaviti.
Raguž inzistira na samostalnoj političkoj ulozi Hrvatske petorke i odbacuje mogućnost da njegova grupacija bude tek podrška HDZ-u BiH. Sedić želi da POMAK kroz sudjelovanje u vlasti osigura realizaciju projekata za Bihać i Krajinu, dok Čavalić naglašava da postoje pitanja, poput neovisnosti Središnje banke BiH, preko kojih njegova stranka ne želi prijeći.
Upravo će odnos tih zahtjeva prema mogućim koalicijskim kombinacijama pokazati koliki će utjecaj manje stranke imati u budućoj vlasti.
Jedno je zasad jasno: razgovori o formiranju vlasti neće se voditi samo oko broja mandata nego i oko političkih uvjeta, institucionalnih ovlasti i granica mogućih kompromisa.
Izvor: emisija „Plenum” Federalne televizije, 20. listopada 2026. godine.
