Na okruglom stolu održanom u organizaciji potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Penave iznesene su tvrdnje da događaji od 27. srpnja 1941. ne predstavljaju zajednički ustanak naroda Hrvatske, kako se desetljećima prikazivalo u bivšoj Jugoslaviji, nego srpsku pobunu tijekom koje su počinjeni zločini nad hrvatskim i muslimanskim stanovništvom.
Skup pod nazivom “Ljeto 1941. – hrvatske žrtve etničkog čišćenja kao historiografski i komemorativni izazov” okupio je povjesničare i znanstvenike koji su iznijeli svoja istraživanja o događajima iz ljeta 1941. godine.
Mario Jareb: “Nije riječ o ustanku naroda Hrvatske”
Znanstveni savjetnik Hrvatskog instituta za povijest Mario Jareb izjavio je kako se događaji iz srpnja 1941. ne mogu opisivati kao ustanak svih naroda Hrvatske.
Prema njegovim riječima, radilo se o srpskoj pobuni na području jugozapadne Bosne, istočne Like i sjeverne Dalmacije.
Jareb je istaknuo kako je među vođama pobune bio i pravoslavni svećenik Momčilo Đujić, koji je kasnije postao jedan od vodećih četničkih zapovjednika.
Govoreći o tadašnjoj jugoslavenskoj interpretaciji događaja, Jareb je ustvrdio da je komunistička vlast pobunu prikazivala kao partizanski ustanak u duhu bratstva i jedinstva, dok, prema njegovoj ocjeni, za takvu interpretaciju nema povijesne potvrde.
Istodobno je naglasio kako jedan zločin ne može biti opravdanje za drugi, podsjećajući da su tijekom pobune počinjeni zločini nad hrvatskim i muslimanskim civilima.
Vlatka Vukelić: Zločini nisu bili djelo pojedinaca
Profesorica Fakulteta hrvatskih studija Vlatka Vukelić ocijenila je da jugoslavenska historiografija desetljećima nije dovoljno istraživala ili je prešućivala zločine počinjene tijekom ustanka.
Prema njezinim riječima, dostupna dokumentacija pokazuje da nije riječ o izoliranim incidentima niti o djelovanju neodgovornih pojedinaca.
Istaknula je kako, prema dokumentima koje navodi, tadašnje zapovjedništvo nije sankcioniralo počinitelje zločina.
Begonja: Tri ključna aktera ljeta 1941.
Umirovljeni profesor Zlatko Begonja smatra da su događaje iz ljeta 1941. obilježila tri glavna čimbenika:
- komunisti,
- četnici,
- talijanski fašisti.
Prema njegovoj ocjeni, sve tri strane imale su različite interese, ali zajednički cilj sprječavanja opstanka tadašnje Nezavisne Države Hrvatske.
Govoreći o talijanskoj ulozi, Begonja je ustvrdio kako su talijanske vlasti i četničke postrojbe u određenim okolnostima dijelile zajedničke interese na području istočne obale Jadrana.
Penava: “Povijest mora biti utemeljena na činjenicama”
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava poručio je kako je cilj organiziranja okruglog stola potaknuti raspravu utemeljenu na povijesnim izvorima.
“Osim istine, drugog cilja nemamo. Lažiranja, prikrivanja i uveličavanja ostavljamo drugima. Naš je cilj razotkrivati činjenice i doprinositi objektivnijem razumijevanju hrvatske povijesti”, rekao je Penava.
Dodao je kako smatra da povijest treba proučavati na temelju činjenica i dostupnih dokumenata, a ne kroz ideološke interpretacije.
Tema koja i dalje izaziva rasprave
Pitanje događaja od 27. srpnja 1941. i danas izaziva različita povijesna tumačenja i političke rasprave u Hrvatskoj. Dok dio povjesničara naglašava antifašistički karakter ustanka, drugi ističu zločine počinjene nad civilnim stanovništvom te smatraju da su pojedini aspekti tih događaja desetljećima bili nedovoljno istraženi.
Okrugli stol u Hrvatskom saboru otvorio je novu raspravu o toj temi, uz pozive na daljnje znanstveno istraživanje i argumentiranu javnu raspravu.




