Na današnji dan, 4. kolovoza 1995. godine, u 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija Oluja – najveća i najznačajnija oslobodilačka akcija Hrvatske vojske i policije tijekom Domovinskog rata. U samo 84 sata oslobođeno je više od 10.400 četvornih kilometara okupiranog teritorija, odnosno 18,4 posto ukupne površine Republike Hrvatske, čime je slomljena paradržava Republike Srpske Krajine i stvoren put prema završetku rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Operacija Oluja označila je prekretnicu Domovinskog rata
Nakon što su o početku akcije obaviještene mirovne snage Ujedinjenih naroda (UNCRO), hrvatske snage pokrenule su koordinirani napad na bojišnici dugoj oko 630 kilometara, od Jasenovca do Bosanskog Grahova.
U prvim satima operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo pogodilo je ključna zapovjedna mjesta, komunikacijske centre i vojne objekte, dok su postrojbe Hrvatske vojske i Specijalne policije započele kopneni prodor na više od dvadeset pravaca.
Operacija je predstavljala završnicu višegodišnjih vojnih i diplomatskih napora Republike Hrvatske za oslobađanje okupiranih područja.
Prethodile su joj Bljesak, Zima ’94., Skok i Ljeto ’95.
Oluja nije bila izolirana vojna akcija. Prethodile su joj uspješne operacije:
- Maslenica (1993.)
- Medački džep (1993.)
- Zima ’94.
- Skok-1 i Skok-2
- Bljesak
- Ljeto ’95.
Posebno je važna bila operacija Ljeto ’95., kojom su oslobođeni Bosansko Grahovo i Glamoč te stvoreni strateški preduvjeti za oslobađanje Knina.
Istodobno su propali svi pokušaji mirnog rješenja, uključujući i Plan Z-4, koji su predstavnici tadašnje Republike Srpske Krajine odbili prihvatiti.
Knin oslobođen 5. kolovoza
Jedan od najsnažnijih simbola operacije dogodio se 5. kolovoza 1995., kada su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske ušli u Knin.
Podizanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi označen je slom pobunjeničkih snaga i povratak hrvatskog suvereniteta nad najvećim dijelom okupiranog teritorija.
Do završetka operacije oslobođeni su brojni gradovi i mjesta, među kojima su:
- Knin
- Gračac
- Benkovac
- Drniš
- Obrovac
- Slunj
- Petrinja
- Glina
- Kostajnica
- Korenica
- Plitvička Jezera
- Donji Lapac
- Vojnić
- Topusko
Oluja promijenila odnos snaga u Hrvatskoj i BiH
Operacija nije imala presudan značaj samo za Hrvatsku.
U suradnji s Hrvatskim vijećem obrane (HVO) i uz suglasnost vlasti Bosne i Hercegovine, hrvatske snage nastavile su vojne operacije Maestral i Južni potez, kojima su zajedno s Armijom Republike BiH stigle nadomak Banje Luke.
Time je potpuno promijenjen vojni odnos snaga na prostoru bivše Jugoslavije te su stvoreni uvjeti za mirovne pregovore koji su završili potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma u studenome 1995. godine.
Poziv srpskim civilima i organizirana evakuacija
Tijekom operacije hrvatske vlasti putem radija i televizije više su puta pozvale građane srpske nacionalnosti da ostanu u svojim domovima uz jamstvo zaštite njihovih građanskih prava.
Istodobno je političko i vojno vodstvo Republike Srpske Krajine 4. kolovoza izdalo službenu zapovijed o organiziranoj evakuaciji stanovništva, koja je provedena prema unaprijed pripremljenim planovima.
Poslijeratni zločini i sudski epilog
Nakon završetka operacije zabilježeni su pojedinačni zločini nad preostalim srpskim civilima te slučajevi paljenja i pljačke napuštene imovine.
Hrvatsko pravosuđe procesuiralo je velik broj odgovornih osoba, a pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju vođeni su postupci protiv generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka.
Drugostupanjskom presudom iz 2012. godine generali Gotovina i Markač pravomoćno su oslobođeni svih optužbi, a sud je zaključio da nije postojao udruženi zločinački pothvat tijekom Operacije Oluja.
Simbol pobjede i završetka Domovinskog rata
Operacija Oluja ostaje najveća vojna pobjeda Hrvatske vojske i jedan od najvažnijih događaja moderne hrvatske povijesti.
Osim oslobađanja okupiranih područja, omogućila je deblokadu Bihaća, slom koncepta Velike Srbije na području Hrvatske te otvorila put završetku rata i uspostavi trajnog mira.
Svake godine 5. kolovoza u Hrvatskoj se obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja, u spomen na jednu od ključnih pobjeda u Domovinskom ratu.
