Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Marijan Marjanović govorio je o političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, sarajevskoj konferenciji o ustavnim pravima, odnosima BiH i Hrvatske te blokadama u radu Federalnog parlamenta. Poručio je kako Hrvati, prema njegovoj ocjeni, ne uživaju veća prava od onih koja im pripadaju Ustavom i zakonom, nego se njihova prava svakodnevno osporavaju.
Gostujući u emisiji Vijesti RTV Herceg-Bosne, kod urednice i voditeljice Olivere Dimač, zastupnik Marijan Marjanović otvoreno je govorio o aktualnim političkim odnosima u Bosni i Hercegovini i položaju hrvatskog naroda.
Poseban dio razgovora odnosio se na nedavno održanu konferenciju u Sarajevu koju su organizirali Elmedin Konaković i Šemsudin Mehmedović, a na kojoj se, među ostalim, govorilo o političkoj zastupljenosti Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine.
Marjanović je odbacio tvrdnje da Hrvati u BiH uživaju više prava nego što im pripadaju te je ustvrdio kako je hrvatski narod, naprotiv, izložen svakodnevnom uskraćivanju ustavnih i zakonskih prava.
Marjanović: „Hrvatima se svakodnevno oduzimaju prava“
Odgovarajući na pitanje o tvrdnjama da su Hrvati previše zastupljeni u pojedinim institucijama, Marjanović je istaknuo kako se takve tvrdnje temelje na selektivnom prikazivanju podataka.
Prema njegovoj ocjeni, istodobno se zanemaruju institucije u kojima je broj Hrvata izrazito mali ili ih gotovo uopće nema.
„Naravno, Hrvati ne uživaju više prava nego što im pripada po Ustavu i zakonu. Štoviše, svi smo svjedoci svakodnevnog oduzimanja prava članu Predsjedništva, domovima naroda, pa čak i nekim nižim razinama oduzimanja prava Hrvatima“, rekao je Marjanović.
Kritizirao je i činjenicu da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH sudjelovalo u organizaciji konferencije na kojoj se, prema njegovim riječima, raspravljalo o smanjivanju političkih prava Hrvata.
„Zašto se ne govori o institucijama u kojima gotovo nema Hrvata?“
Marjanović je tijekom gostovanja naveo nekoliko primjera institucija za koje tvrdi da u njima Hrvati nisu zastupljeni razmjerno svojoj ustavnoj poziciji.
Kao primjer naveo je Odbor državne službe za žalbe, gdje je, prema njegovim riječima, od deset zaposlenih samo jedan Hrvat.
Govoreći o Vrhovnom sudu Federacije BiH, naveo je da među 49 sudaca ima šest Hrvata.
Za Tužiteljstvo Federacije BiH rekao je kako od ukupno 13 tužitelja samo dvojica dolaze iz reda hrvatskog naroda.
Marjanović smatra da se u javnim raspravama o zastupljenosti Hrvata ne mogu izdvajati samo pojedine institucije, dok se istodobno zanemaruju podaci iz drugih tijela na državnoj i federalnoj razini.
Sarajevska konferencija i pitanje političkih prava Hrvata
Govoreći o motivima konferencije održane u Sarajevu, Marjanović je ocijenio da ona, prema njegovom mišljenju, nije bila usmjerena prema pronalaženju kompromisa i zajedničkih rješenja.
Posebno je problematičnim ocijenio činjenicu da, kako tvrdi, hrvatski politički predstavnici nisu sudjelovali u donošenju zajedničkih zaključaka.
„Nije bila konferencija da se o tome raspravlja, da se pozovu predstavnici hrvatskog naroda i da se pronađu određeni zaključci, već je 15. srpnja ministar Konaković rekao da Hrvati uživaju više prava nego što zaslužuju. Nakon toga se saziva konferencija da se to potvrdi“, kazao je Marjanović.
Prema njegovoj ocjeni, takav pristup dodatno produbljuje političke podjele u Bosni i Hercegovini umjesto da otvara prostor za razgovor o legitimnoj zastupljenosti svih konstitutivnih naroda.
Marjanović o rezoluciji Hrvatskog sabora
Jedna od tema razgovora bili su i odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, kao i reakcije na rezoluciju Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH.
Marjanović je istaknuo kako Hrvatska, kao supotpisnica Daytonskog i Washingtonskog sporazuma, ima interes i obvezu skrbiti o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, rezolucija Hrvatskog sabora nije usmjerena protiv drugih naroda u BiH, nego zagovara političku legitimnost i ravnopravnost konstitutivnih naroda.
„Ta rezolucija Hrvatskog sabora nije usmjerena ni protiv koga. Jasno kaže da svaki konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini treba birati svoje predstavnike“, istaknuo je Marjanović.
Dodao je kako bi, umjesto osporavanja takvih inicijativa, politički predstavnici u BiH trebali otvoriti razgovor o problemima s kojima se suočavaju svi konstitutivni narodi.
„Vrijeme nametanja rješenja je prošlo“
Marjanović smatra da domaći politički predstavnici moraju preuzeti odgovornost za rješavanje otvorenih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovoj ocjeni, vrijeme u kojem su se politički problemi pokušavali rješavati intervencijama visokih predstavnika trebalo bi biti iza BiH.
Umjesto novih intervencija međunarodne zajednice, smatra da bi domaći političari trebali razgovarati i postići unutarnji politički dogovor.
U tom kontekstu posebno je istaknuo odnos s Republikom Hrvatskom.
Marjanović: Hrvatska pomaže BiH kada je najpotrebnije
Govoreći o odnosima BiH i Hrvatske, Marjanović je kao primjer dobre suradnje naveo pomoć koju Hrvatska pruža Bosni i Hercegovini u različitim situacijama.
Spomenuo je europski put BiH, olakšavanje prelaska granice za vozače iz Bosne i Hercegovine te pomoć tijekom prirodnih katastrofa.
„Kad su bile poplave u Bosni i Hercegovini, tko je najviše donirao? Već sljedeći dan, pa Republika Hrvatska, ne samo Hrvatima, nego svima kojima je potrebna pomoć“, rekao je zastupnik.
Prema njegovim riječima, odnos Hrvatske prema BiH ne treba promatrati isključivo kroz pitanje položaja Hrvata, nego i kroz širi kontekst dobrosusjedskih odnosa i europskog puta Bosne i Hercegovine.
Blokade u Parlamentu FBiH uoči izbora
Jedna od tema razgovora bila je i situacija u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
Marjanović je rekao da je tijekom aktualnog mandata usvojen značajan broj zakona, ali je istodobno upozorio na zastoje u radu parlamenta.
Kao jedan od problema naveo je i višemjesečni nedolazak predstavnika Naroda i pravde na redovne sjednice, tvrdeći da pojedine manje stranke pokušavaju političke blokade iskoristiti za dobivanje dodatnog medijskog prostora uoči izbora.
Govorio je i o pitanjima poput imenovanja sudaca Ustavnog suda Federacije BiH.
„Nismo izabrani da se svađamo, nego da radimo“
Unatoč političkim nesuglasicama, Marjanović je poručio kako postoji spremnost da se do kraja mandata održe sjednice i završe poslovi koji su važni za građane.
„Spremni smo imati još jednu sjednicu do kraja mandata, kako bismo usvojili sve što je važno za sve stanovnike Bosne i Hercegovine, jer nas narod nije izabrao da bismo se svađali i davali izjave, već da bismo radili“, zaključio je Marjanović.
Njegove poruke ponovno su otvorile pitanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, odnosa Sarajeva i Zagreba te funkcioniranja institucija Federacije BiH.
Uoči izbora politička pitanja koja se odnose na ustavni položaj naroda i izbor predstavnika ponovno će, očekivano, biti među najvažnijim temama javne i političke rasprave u Bosni i Hercegovini.
