Odvjetnik Luka Mišetić, branitelj generala Ante Gotovine u Haagu, osvrnuo se na smrt pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Na društvenoj mreži X istaknuo je kako Mladić nije potjecao iz ekstremističkog nacionalističkog okruženja, već je odrastao u komunističkom i „antifašističkom“ domu te najveći dio profesionalne karijere proveo u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA).
Mišetić je, povodom smrti Ratka Mladića, otvorio pitanje uloge vojne i ideološke strukture bivše Jugoslavije u ratovima 1990-ih, posebno ističući činjenicu da su brojni zapovjednici koji su kasnije osuđeni za ratne zločine bili profesionalni časnici JNA.
Mišetić: Mladić nije odrastao u ekstremnom nacionalističkom okruženju
Luka Mišetić smatra kako je važno analizirati životni i profesionalni put Ratka Mladića, a ne ga promatrati isključivo kroz prizmu srpskog nacionalizma.
Prema njegovim navodima, Mladićev otac bio je jugoslavenski partizan koji je poginuo tijekom Drugoga svjetskog rata, dok je Ratko Mladić odrastao u komunističkom i „antifašističkom“ obiteljskom okruženju.
Nakon toga cijeli svoj formativni odrasli život proveo je unutar profesionalne strukture JNA, gdje je prošao vojnu izobrazbu i izgradio karijeru.
Mišetić upravo taj podatak smatra važnim za razumijevanje šireg konteksta ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Profesionalni časnici JNA među osuđenima za najteže zločine
Odvjetnik upozorava da se zločini tijekom ratova 1990-ih često promatraju prvenstveno kroz prizmu nacionalističkih ideologija.
Njegova je teza da su među ključnim počiniteljima najtežih zločina bili i profesionalni vojni kadrovi JNA, koji su godinama bili obrazovani i djelovali unutar tadašnjeg vojnog sustava.
Mišetić navodi da su pojedini zapovjednici koje je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio za organiziranje ili sudjelovanje u teškim zločinima prethodno bili dio profesionalne vojne strukture JNA.
Među njima navodi Mileta Mrkšića, Veselina Šljivančanina, Pavla Strugara, Miodraga Jokića, Ratka Mladića, Radislava Krstića, Stanislava Galića, Dragomira Miloševića, Vlastimira Đorđevića, Ljubišu Bearu, Vujadina Popovića, Dragana Obrenovića, Zdravka Tolimira, Milana Gvera, Radivoja Miletića, Ljubomira Borovčanina, Nebojšu Pavkovića i Vladimira Lazarevića.
U tom kontekstu spominje zločine povezane s Ovčarom, granatiranjem Dubrovnika i Sarajeva te genocidom u Srebrenici.
„Vrijedne su istraživanja“
Mišetić smatra da je potrebno dodatno istraživati odnos između ideološke i vojne obuke u JNA te djelovanja pojedinih zapovjednika tijekom ratova koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije.
Njegova je poruka da činjenica kako su neki od kasnije osuđenih zapovjednika prošli isti vojni i ideološki sustav otvara pitanje o tome koliko je taj sustav utjecao na njihovo kasnije djelovanje.
„Povezanosti između njihove ideološke obuke i stravičnih zločina koje su naposljetku počinili vrijedne su istraživanja“, zaključio je Mišetić.
Ratko Mladić umro nakon izdržavanja kazne za ratne zločine
Ratko Mladić bio je pravomoćno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona, terora, ubojstava i drugih ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Njegova smrt ponovno je otvorila rasprave o odgovornosti političkog i vojnog vrha tijekom ratova na području bivše Jugoslavije, ali i o nasljeđu institucija i ideologija iz razdoblja SFRJ.
