Povodom 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, pravni stručnjak i dugogodišnji odvjetnik generala Ante Gotovine Luka Mišetić gostovao je u emisiji Dnevnik PLUS RTV Herceg-Bosne, gdje je govorio o pravnoj obrani hrvatskih generala, značaju operacije Oluja za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te, kako tvrdi, učestalim pogrešnim interpretacijama haških presuda.
Pravna bitka za Oluju trajala je 11 godina
Prisjećajući se obrane hrvatskih generala pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Mišetić je istaknuo kako je sudski postupak trajao punih jedanaest godina.
Prema njegovim riječima, od samoga početka bilo je jasno da tužiteljstvo nema dovoljno čvrstih dokaza za tvrdnje o navodnom udruženom zločinačkom pothvatu tijekom operacije Oluja.
“Bila je to drama koja se nikada nije smjela dogoditi. Cijeli je slučaj bio ispolitiziran kako bi se promovirala teza da su sve strane jednako krive”, rekao je Mišetić.
Naglasio je kako konačna oslobađajuća presuda hrvatskim generalima omogućuje Hrvatskoj da obilježava Oluju bez pravnih dvojbi te smatra da je time potvrđena istina o karakteru operacije.
Mišetić: Oluja je spasila Bihać i promijenila tijek rata u BiH
Govoreći o vojnom značaju operacije, Mišetić je naglasio kako su i zapovjednici Armije Republike Bosne i Hercegovine više puta isticali da bez Oluje ne bi bilo moguće deblokirati bihaćku enklavu.
Prema njegovim riječima, upravo je hrvatska vojna operacija otvorila prostor za kasnije akcije Maestral i Južni potez, koje su bitno promijenile odnos snaga na terenu.
Istaknuo je kako su hrvatske snage smanjile teritorij pod srpskom kontrolom s približno 63 na 49 posto, čime su stvoreni preduvjeti za teritorijalni omjer 51:49 koji je kasnije ugrađen u Daytonski mirovni sporazum.
Operacija Oluja predmet je vojnih analiza
Mišetić je podsjetio kako se vojno-redarstvena operacija Oluja zbog svoje brzine, koordinacije i učinkovitosti proučava na uglednim vojnim učilištima, uključujući američki West Point.
Dodao je kako se operacija često navodi kao primjer uspješnog oslobađanja okupiranog teritorija uz relativno kratko trajanje borbenih djelovanja.
O presudi “Prlić i ostali” i pojmu UZP-a
Govoreći o presudi u predmetu “Prlić i ostali”, Mišetić je ustvrdio da se njezino značenje često pogrešno interpretira u političkom prostoru Bosne i Hercegovine.
Objasnio je kako pojam udruženi zločinački pothvat (UZP) predstavlja pravni oblik odgovornosti, a ne zasebno kazneno djelo.
Prema njegovu tumačenju, presuda se odnosi isključivo na optužene osobe u tom predmetu te ne predstavlja presudu protiv hrvatskog naroda niti protiv Herceg-Bosne kao političkog projekta.
Istaknuo je da se, prema njegovom mišljenju, određena tumačenja koriste u političke svrhe kako bi se osporila ustavna prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.
“Haag nije presudio da je Hrvatska izvršila agresiju”
Mišetić je odbacio tvrdnje da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju presudio kako je Republika Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu.
Objasnio je kako utvrđivanje postojanja međunarodnog oružanog sukoba služi određivanju primjene međunarodnog humanitarnog prava, a ne predstavlja pravnu kvalifikaciju agresije.
Kao primjer naveo je intervenciju NATO-a na Kosovu 1999. godine, istaknuvši razliku između međunarodnog oružanog sukoba i pravne definicije agresije.
Kritike rada Haaškog suda
Govoreći o radu ICTY-ja, Mišetić je ocijenio kako je Sud ostvario značajne rezultate procesuiranjem pojedinih odgovornih za ratne zločine, ali i da su postojali ozbiljni propusti.
Posebno je izdvojio činjenicu da, prema njegovim riječima, nitko nije osuđen za razaranje Vukovara kao grada, dok su pojedine optužnice, smatra, imale snažnu političku dimenziju.
Hrvatska i Daytonski sporazum
Komentirajući današnje političke odnose u Bosni i Hercegovini, Mišetić je podsjetio kako je Republika Hrvatska jedna od potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.
Istaknuo je da zbog toga Hrvatska ima pravo inzistirati na dosljednoj provedbi međunarodnog ugovora kojim je uspostavljen ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Dodao je kako bi dugoročna stabilnost zemlje trebala biti rezultat dogovora triju konstitutivnih naroda te da europske integracije ostaju zajednički cilj.
Politizacija procesa protiv hrvatskih generala
Mišetić smatra kako je tijekom postupaka protiv hrvatskih generala došlo do snažne politizacije pravosuđa.
Podsjetio je na dugotrajnu potragu za tzv. topničkim dnevnicima, ističući kako obrana tijekom procesa nije pronašla dokaze koji bi potvrdili optužbe o neselektivnom granatiranju tijekom operacije Oluja.
Govoreći o bivšoj glavnoj tužiteljici Carli Del Ponte, naveo je kako su pojedini bivši djelatnici Tužiteljstva i međunarodni pravni stručnjaci kritizirali način podizanja pojedinih optužnica.
Na kraju razgovora Mišetić je zaključio kako je, unatoč dugotrajnom sudskom procesu, pravna istina potvrđena oslobađajućim presudama hrvatskim generalima te da je Oluja, osim oslobađanja Hrvatske, imala ključnu ulogu u spašavanju bihaćke enklave i stvaranju uvjeta za završetak rata u Bosni i Hercegovini.
