Ušli smo u korizmeno vrijeme – posebno razdoblje crkvene godine koje vjernike poziva na dublje obraćenje, molitvu, post i djela ljubavi. Korizma nas pripravljava za slavlje Uskrsa, središnjeg otajstva kršćanske vjere, i poziva da obnovimo svoj odnos s Bogom i bližnjima.
Što znači naziv korizma?
Naziv korizma dolazi od latinske riječi quadragesima, što znači četrdesetnica. Time se označava četrdesetodnevna priprava za Uskrs. Riječ se prvi put spominje kod crkvenog pisca Euzebija Cezarejskog u 4. stoljeću.
U različitim jezicima susrećemo slične nazive: talijanski quaresima, francuski carême, dok engleski naziv Lent upućuje na produženje dana i dolazak proljeća.
Smisao korizmenog vremena
Crkva korizmu vidi kao vrijeme milosti i obnove. Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji ističe da je korizma:
- vrijeme slušanja Božje riječi
- vrijeme obraćenja i pokore
- vrijeme priprave i spomena krštenja
- vrijeme pomirenja s Bogom i ljudima
- vrijeme intenzivnije molitve, posta i dobrih djela
Korizma ima dvostruki smisao: krsni i pokornički. Ona nas podsjeća da je kršćanski život trajni hod rasta i obraćenja, a ne završen događaj iz prošlosti.
Povijest korizme
U prvim stoljećima Crkve priprava za Uskrs sastojala se od kratkog posta. Četrdesetodnevni post spominje se početkom 4. stoljeća, a od tada se postupno oblikuje korizmeno vrijeme kakvo poznajemo danas.
Od 6. stoljeća korizma započinje Pepelnicom, kada vjernici primaju pepeo kao znak pokore i prolaznosti, ali i nade u uskrsnuće. Korizma je oduvijek bila i vrijeme priprave katekumena za primanje sakramenata u Vazmenoj noći.
Koliko traje korizma?
Korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Velikog četvrtka, odnosno do Mise večere Gospodnje. U tom razdoblju ubrajaju se i korizmene nedjelje, pa ukupno traje 44 dana.
Broj 40 ima biblijsko značenje, jer se u Svetom pismu često pojavljuje kao vrijeme kušnje, priprave i obraćenja – od Mojsija i proroka Ilije do samog Isusa koji je 40 dana postio u pustinji.
Korizmene nedjelje u hrvatskoj tradiciji
U liturgijskoj i pučkoj tradiciji hrvatskog naroda, korizmene nedjelje imaju posebna imena:
- Čista
- Pačista
- Bezimena
- Sredoposna
- Gluha
- Cvjetnica (Cvjetna nedjelja)
Četvrta korizmena nedjelja u cijeloj Crkvi nosi naziv Laetare – „Veseli se“, jer već naziremo radost Uskrsa.
Liturgijske odredbe u korizmi
Korizma se u liturgiji prepoznaje po jednostavnosti:
- oltari se ne ukrašavaju cvijećem
- orgulje se koriste samo kao pratnja pjevanju
- liturgijska boja je ljubičasta
- ne pjeva se Slava ni Aleluja
Sve to pomaže vjernicima u sabranosti i ozbiljnosti ovog vremena.
Post i nemrs – što Crkva propisuje?
Post znači uzeti samo jedan puni obrok u danu.
Nemrs znači ne jesti meso, uz redovite obroke.
Crkva propisuje strogi post i nemrs na:
- Pepelnicu
- Veliki petak
Nemrs obvezuje vjernike od 14. godine života, a post od 18. do 60. godine, uz iznimke za bolesne, trudnice i osobe teškog fizičkog rada.
Duhovni poziv korizme
Korizma nije samo odricanje od hrane, nego prije svega obraćenje srca. Kako poručuje jedan od crkvenih otaca, post nema smisla ako se ne odričemo grijeha, nepravde i ružnih riječi.
Ovo sveto vrijeme poziv je svakom vjerniku da obnovi svoju vjeru, produbi molitvu i s radošću se pripravi za slavlje uskrsnuća Gospodinova.
