Dok političko Sarajevo govori o “prezastupljenosti Hrvata”, podaci iz najvažnijih diplomatskih predstavništava BiH pokazuju potpuno drukčiju sliku. U Washingtonu nema nijednog Hrvata među diplomatskim osobljem, a u šest ključnih misija Hrvati čine tek nešto više od 10 posto zaposlenih.
Tvrdnje ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića o navodnoj “prezastupljenosti Hrvata” u institucijama BiH otvaraju pitanje stvarnog nacionalnog sastava najvažnijih diplomatskih predstavništava države. Posebno simbolično, rasprava dolazi uoči 5. kolovoza – Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, datuma koji je ujedno označio početak sloma opsade Bihaća i prekretnicu u završetku rata u Bosni i Hercegovini.
Dok političko Sarajevo nastavlja isticati tezu o navodnom višku hrvatskih pozicija u državnim institucijama, stanje u diplomatskoj mreži BiH pokazuje znatno drukčiju sliku.
Šest ključnih diplomatskih adresa: Samo pet Hrvata među 49 zaposlenih
Najvažnije diplomatske misije Bosne i Hercegovine nalaze se u:
- Washingtonu
- Berlinu
- Londonu
- Misiji pri Ujedinjenim narodima
- Misiji pri Europskoj uniji u Bruxellesu
- Misiji pri NATO-u u Bruxellesu
Prema dostupnim podacima, u tim predstavništvima zaposleno je ukupno 49 osoba, od kojih je samo pet hrvatske nacionalnosti, odnosno nešto više od 10 posto.
Istodobno, nijedno od tih predstavništava ne vodi veleposlanik hrvatske nacionalnosti.
Washington bez ijednog Hrvata
Posebnu pozornost izaziva stanje u veleposlanstvu BiH u Washingtonu, koje se smatra najvažnijim diplomatskim predstavništvom države.
Na njegovu je čelu veleposlanik Sven Alkalaj, dok među članovima diplomatske misije nema nijednog Hrvata. U veleposlanstvu djeluju Meliha Bašić, Elvedina Aganović, Amela Sudžuka Ćerimagić, Denis Mulić, Tarik Ulak i Adnan Mutap.
Prema navedenim podacima, u diplomatskoj misiji u Washingtonu nema ni hrvatskih ni srpskih diplomata.
Slična situacija i u Londonu, Berlinu te pri UN-u
Ni u Londonu, gdje je veleposlanik Osman Topčagić, nema hrvatskih diplomata, dok je prisutan jedan zaposlenik srpske nacionalnosti.
U Berlinu, gdje veleposlanstvo vodi Damir Arnaut, stanje je nešto drukčije. Od deset članova diplomatske misije samo je jedna osoba hrvatske nacionalnosti.
U stalnoj misiji BiH pri Ujedinjenim narodima, na čijem je čelu Zlatko Lagumdžija, nakon odlaska Darka Zelenike također nema hrvatskih diplomata.
Nešto veća zastupljenost postoji u Bruxellesu, gdje u Misiji BiH pri Europskoj uniji rade dva hrvatska diplomata, dok je u Misiji pri NATO-u jedan diplomat hrvatske nacionalnosti.
Podaci o zaposlenosti osporavaju tvrdnje o “prezastupljenosti”
Rasprava o nacionalnoj zastupljenosti dodatno je intenzivirana nakon što su bošnjački zastupnici, predvođeni Šemsudinom Mehmedovićem, zatražili podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u državnim institucijama BiH.
Namjera je bila dokazati tvrdnje o navodnoj prezastupljenosti Hrvata i Srba, no rezultati pokazuju drukčiju sliku.
Prema dostupnim podacima:
- Hrvata je u državnim institucijama zaposleno 223 manje nego što bi odgovaralo zakonski propisanoj nacionalnoj zastupljenosti.
- U Agenciji za forenzička ispitivanja Hrvati čine svega 3 posto zaposlenih.
- U Agenciji za nadzor nad tržištem i Institutu za standardizaciju njihov udio iznosi 5 posto.
- U Direkciji za civilno zrakoplovstvo zastupljeni su sa 6 posto.
- U Agenciji za identifikacijske dokumente čine 14 posto, iako bi zakonski udio trebao biti najmanje 17 posto.
Pojedinačne institucije ne mijenjaju ukupnu sliku
Iako su Hrvati u pojedinim institucijama, osobito onima sa sjedištem u Mostaru, zastupljeni iznad prosjeka, ukupni podaci pokazuju da su u brojnim državnim tijelima ispod zakonom predviđene razine.
Analiza prikupljenih podataka pokazuje da se pojedinačni primjeri ne mogu koristiti kao dokaz ukupne prezastupljenosti, jer zbirni podaci govore o manjku hrvatskih zaposlenika u državnim institucijama Bosne i Hercegovine.




