Rasprava o budućem ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine ponovno je u središtu političke pozornosti. Dok jedni zagovaraju građansku državu, drugi ističu konstitutivnost naroda ili treći entitet. No zajedničko svim tim prijedlozima jest da podrazumijevaju promjenu postojećeg daytonskog ustavnog poretka, koji Bosnu i Hercegovinu definira kao državu triju konstitutivnih naroda, građana i Ostalih te dvaju entiteta.
Bosna i Hercegovina ustrojena je Daytonskim mirovnim sporazumom kao država triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – uz građane i Ostale, te dva entiteta. Upravo zato svaka ideja o uspostavi trećeg entiteta ili transformaciji zemlje u isključivo građansku državu predstavlja prijedlog izmjene postojećeg ustavnog poretka.
Konakovićeva najava otvorila novo pitanje o položaju Hrvata
Posebne reakcije izazvala je najava ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da će analizom nacionalne zastupljenosti u institucijama pokušati dokazati kako Hrvati imaju više političkih prava nego što im pripada.
Ključno pitanje pritom nije broj dužnosnika nego kriterij prema kojem se određuje što kojem narodu pripada. Ako je jedino mjerilo udio u ukupnom stanovništvu, tada se kao temelj političkog sustava prihvaća građanski model u kojem brojnost stanovništva određuje političku moć.
Konstitutivnost nije isto što i demografska većina
Daytonski ustav ne temelji se isključivo na načelu većine. Postojanje Doma naroda i mehanizama zaštite vitalnog nacionalnog interesa potvrđuje da konstitutivni narodi imaju zajamčenu političku ravnopravnost neovisno o brojčanom udjelu u stanovništvu.
Zbog toga hrvatsko pitanje nije samo broj ministara ili dužnosnika, nego mogućnost legitimnog predstavljanja i sudjelovanja u donošenju političkih odluka.
Republika Srpska dio je Daytona, ali bez prava na odcjepljenje
Jednako tako, Republika Srpska sastavni je dio daytonske ustavne arhitekture. Međutim, postojeći ustavni okvir ne daje joj status suverene države niti pravo na jednostrano odcjepljenje.
Analiza upozorava da se jednako tako ni građanska država ne može predstavljati kao prirodni nastavak Daytona, jer bi i ona zahtijevala izmjenu ustavnih temelja Bosne i Hercegovine.
Nijedan politički model ne može sam poništiti drugi
Hrvatsko inzistiranje na konstitutivnosti, srpsko na očuvanju entitetske strukture i građansko na jednakosti svih građana proizlaze iz različitih načela sadržanih u sadašnjem ustavnom sustavu.
Autor zaključuje kako nijedan od tih koncepata ne može jednostrano poništiti ostale bez promjene Ustava BiH.
“Po Daytonu Hrvati nisu nacionalna manjina čiji se politički udio određuje prema postotku stanovništva, kao što ni Republika Srpska nije obična administrativna regija koju se može ukinuti voljom većine.”
