Iran je zatvorio Hormuški tjesnac, priopćila je Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC), uz dramatičnu poruku da će vojska “zapaliti svaki brod” koji pokuša proći kroz taj strateški prolaz.
Ova odluka predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji globalnom tržištu nafte u posljednjih nekoliko desetljeća.
Petina svjetske nafte prolazi kroz Hormuz
Hormuški tjesnac ključna je pomorska arterija kroz koju prolazi oko 21 milijun barela nafte dnevno – odnosno gotovo petina ukupne svjetske trgovine naftom.
Riječ je o uskom prolazu dugom oko 160 kilometara, koji povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom, a zatim s Arapskim morem i Indijskim oceanom. Na najužem dijelu širok je svega 39 kilometara.
Tjesnac je omeđen Iranom na sjeveru te Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanom na jugu, dok zemlje poput UAE-a, Kuvajta, Bahreina i Katara ovise upravo o toj ruti za izvoz svoje nafte prema globalnom tržištu.
Strateško “usko grlo” svjetske trgovine
Zemlje s druge strane Perzijskog zaljeva proizvode značajan dio svjetske nafte, ali Hormuški tjesnac je praktično jedini put kojim tankeri mogu dopremiti energente prema Europi, Aziji i ostatku svijeta.
Zbog toga se ovaj prolaz smatra jednim od najvažnijih strateških “uskih grla” u globalnoj trgovini.
Svaka blokada ili vojna eskalacija u tom području automatski izaziva poremećaje na tržištima i rast cijena energenata.
Hoće li nafta skočiti iznad 100 dolara?
Analitičari investicijske banke Goldman Sachs ranije su procijenili da bi ozbiljnije blokade u Hormuškom tjesnacu mogle pogurati cijene nafte iznad 100 dolara po barelu.
S obzirom na aktualnu odluku Irana i prijetnje IRGC-a, tržišta sada prate razvoj situacije iz sata u sat.
Ako blokada potraje ili dođe do vojnog sukoba na moru, svijet bi se mogao suočiti s novim energetskim šokom, inflacijskim pritiscima i poremećajima u opskrbnim lancima.
Globalna tržišta sada čekaju reakcije velikih sila i regionalnih aktera, jer sudbina Hormuškog tjesnaca mogla bi odlučiti o smjeru svjetskog gospodarstva u narednim mjesecima.




