Treba li Hrvatima u Bosni i Hercegovini zasebna izborna jedinica i je li takav model uopće moguć? Deklaracija Domovinskog pokreta o položaju Hrvata u BiH ponovno je otvorila jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji.
Dok predlagatelji tvrde da je cilj zaštita ustavne jednakopravnosti Hrvata i legitimnog političkog predstavljanja, bošnjački političari upozoravaju da bi takvo rješenje moglo dodatno produbiti političke i etničke podjele.
Što predlaže Deklaracija Domovinskog pokreta?
Deklaracijom Domovinskog pokreta traži se puna ustavna jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini te uspostava hrvatske izborne jedinice koja bi, prema prijedlogu, spriječila preglasavanje hrvatskih birača tijekom izbora.
Posebno se ističe kako hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH ne bi morala biti teritorijalno povezana.
Glavni tajnik Domovinskog pokreta Mladen Barać izjavio je za RTV Herceg-Bosne da je upravo teritorijalni diskontinuitet zamišljen kao jamstvo očuvanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
“Ono što smo htjeli ponuditi kao određenu garanciju, prije svega Bošnjacima, jest da teritorijalni diskontinuitet potvrđuje okvir postojanja Bosne i Hercegovine i pokazuje da Hrvati ne idu prema separatizmu. Međutim, odbacuje se svaka ideja koja je razumna i koju podržavaju pojedini međunarodni čimbenici, uključujući Europsku uniju i Venecijansku komisiju”, rekao je Barać.
Za promjene je potreban politički dogovor
Stručnjaci upozoravaju kako bi svaka izmjena Izbornog zakona BiH ili uspostava nove izborne jedinice zahtijevala široki politički dogovor sva tri konstitutivna naroda.
Dosadašnji pokušaji izmjene izbornog sustava nisu dali rezultate jer među vodećim političkim akterima ne postoji suglasnost o modelu koji bi zadovoljio interese svih strana.
Bošnjački politički predstavnici i ovaj prijedlog odbacuju, smatrajući da predstavlja pokušaj promjene ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine te da bi mogao dodatno produbiti političke i etničke podjele.
Što kaže presuda Kovačević protiv BiH?
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza podsjetio je na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine.
Prema toj presudi, države imaju široku slobodu pri oblikovanju izbornih jedinica, uz mogućnost da ih definiraju prema administrativnim, teritorijalnim ili ustavnim kriterijima.
Zagovornici hrvatske izborne jedinice upravo u toj presudi vide pravni okvir koji bi mogao otvoriti prostor za drugačije uređenje izbornog sustava u BiH.
Podijeljena politička stajališta
Dok hrvatski politički predstavnici smatraju da bi hrvatska izborna jedinica osigurala legitimno predstavljanje Hrvata kao konstitutivnog naroda, bošnjački dužnosnici upozoravaju da bi takav model mogao narušiti postojeći ustavni poredak i dodatno zakomplicirati političke odnose u Bosni i Hercegovini.
Rasprava o izmjenama Izbornog zakona BiH i položaju Hrvata tako ponovno postaje jedno od ključnih političkih pitanja, a bez dogovora domaćih političkih aktera teško je očekivati konkretnije promjene u skorije vrijeme.
