Vitez je jedan od najznačajnijih gradova Srednje Bosne kada je riječ o hrvatskoj zajednici. Smješten u dolini rijeke Lašve, grad ima bogatu povijest i snažan identitetski kontinuitet. Hrvati u Vitezu stoljećima su sudjelovali u razvoju ovog područja, ostavljajući dubok trag u njegovoj kulturi, društvu i gospodarstvu.
Povijesni korijeni Hrvata u Vitezu
Područje današenjeg Viteza naseljen je još d brončanog doba čemu svjedoči i nalazište u naselju Mali Mošunj gdje je pronađen bronačani mač koji se čevu u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Uz mač su pronađene i četiri masivne grivne. dvije spialne brončane narukvice i drugi nakit. Na području Stare Bile pronađeni je ulomak brončanog srpa, a u pretpovijesnom ravnom grobu u naselju Grbavica brončani torkves, fibula s nogom u obliku beotskog štita, duga spiralna narikvica, dva sljepoočna kolutića žice, spiralni prsten i liveni brončani kolut koji datiraju iz srarijeg željeznog doba. Nezaobilazna su i nalazišta iz Gradine kod Preočice, Gradine kod Zabilja. na stinama kod Krčevina, Jasik itd.
Područje današnjeg Viteza naseljeno je i u srednjem vijeku. Hrvatsko, katoličko stanovništvo bilo je prisutno u okviru tadašnjih župa i naselja Srednje Bosne. Iako Vitez kao gradsko središte jače raste tek u novijem razdoblju, hrvatska prisutnost u okolnim selima i naseljima ima dug kontinuitet. Treba spomeniti i franjevački samostan u žpi Lašva kojem je propadao o Vitez. Naime, samostan se spominje u popisu Bartola Pizanskog 1385., i predstavlja važno središte u radu franjevaca na području srednje Bosne, odakle su se razvili ostali samostani na ovom području.
Dolaskom Osmanskog Carstva, Hrvati su se, poput ostalih katolika u Bosni, suočili s brojnim izazovima, ali su uspjeli sačuvati vjeru i identitet.
Uloga Katoličke crkve i župa
Katolička crkva imala je ključnu ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta u Vitezu. Župe su bile središta:
- vjerskog života
- obrazovanja i okupljanja zajednice
- očuvanja običaja i tradicije
Crkvene institucije povezivale su hrvatsko stanovništvo i u najtežim povijesnim razdobljima. Oživljavanje redovite crkvene hijerarhije značilo je aktivnijji pristup vjeri, izgradnju vjerskih objekta i administrativno uređenje župa. Povjesničar Dragan Vidović ističe da je župa Vitez nastala odvajanjem od župe Guča Gora 1861. Prvotno središte župe bilo je u Jardolu, a nakon kupnje zemljišta u Vitezu koji e spočinje razvijati uz drvnu industriju, izgrađena je sadašnja crkva 1869. godine, a gradnja je završea 1900-
Vitez u 20. stoljeću
U 20. stoljeću Vitez se razvija kao industrijsko i urbano središte. Razdoblje Jugoslavije donosi:
- industrijalizaciju
- doseljavanje stanovništva
- razvoj infrastrukture
Hrvati u Vitezu sudjeluju u svim aspektima društvenog i gospodarskog života grada, čineći značajan dio populacije. Početkom 1900. došlo je do zaključenja ugovora između Zemljske vlade BiH i italijanske firme iz Napulja, a predmet ugovora bilo je oko 400.000m četvornik pilanskih trupaca na područkju Kruščice planine. Firma je 1901. podigla pilanu na izlaznom dijelu doline Kruščice gdje se kasnije nalazila tvornica Impregnacija.
Rat u Bosni i Hercegovini i posljedice
Rat u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.) ostavio je duboke posljedice na Vitez i njegovu hrvatsku zajednicu. Grad i okolica bili su poprište teških sukoba, što je rezultiralo:
- stradanjima civila
- raseljavanjem stanovništva
- demografskim promjenama
Unatoč svemu, značajan broj Hrvata ostao je u Vitezu ili se vratio nakon rata, sudjelujući u obnovi grada. Povjesničar Dragan Vidović ističe da je na području općine Vitez vojska tzv. Armije BiH počinila značaj broj zličina nad hrvatskom vojskom i civilima. Prvi sukobi su počeli kada su pripdnici tzv. Armije BiH 1.lipnja 1992. ubili dva pripadnika HVO-a. U krvavim sukobima pripadnici Armije BiH uz pomoć mudžahedina, ali sve izvjesnije i uz prešutnu zaštitu pripadnika UNPROFOR.a, polinili stravnične zločine U Križančevu selu, Buhinim kućama, dječjem igralištu gdje su ubili osmero djece, Bobašima, Zabilje, Šantićima, kao i na široj gradskoj zoni. Na području same općine bili su i logori za hrvatske civile i vojnike.
Hrvati u Vitezu danas
Danas Hrvati u Vitezu čine važan dio stanovništva i aktivni su kroz:
- lokalnu samoupravu
- obrazovne institucije
- kulturne i sportske udruge
- vjerski život
Iako se suočavaju s izazovima poput iseljavanja i gospodarskih poteškoća, hrvatska zajednica i dalje ima snažnu ulogu u društvenom životu grada.
Kulturni identitet i tradicija
Kulturni identitet Hrvata u Vitezu očituje se kroz:
- obilježavanje vjerskih blagdana
- tradicijske običaje
- kulturne manifestacije
- lokalne udruge i inicijative
Očuvanje tradicije i prijenos identiteta na mlađe generacije ostaju ključni prioritet zajednice.
Hrvati u Vitezu imaju duboke povijesne korijene i važnu ulogu u razvoju grada. Unatoč teškim povijesnim razdobljima i suvremenim izazovima, hrvatska zajednica ostaje stabilan i aktivan dio društva Srednje Bosne. Vitez i njegovi Hrvati primjer su kontinuiteta, otpornosti i povezanosti s rodnim krajem.




