Uloga Hrvatske u deblokadi Bihaća i oslobađanju dijelova Bosne i Hercegovine često se u javnosti interpretira na različite načine. O tim događajima, ali i o današnjem političkom narativu u BiH, razgovarali smo s Vladimirom Šoljićem, nekadašnjim ministrom obrane Hrvatske Republike Herceg Bosne i predsjednikom Federacije BiH.
Šoljić je bio izravni sudionik i svjedok vojnih operacija HVO-a i Hrvatske vojske (HV) nakon potpisivanja Splitskog sporazuma 1995. godine.
Operacija Cincar i oslobađanje Kupresa
„Kupres je oslobodio isključivo HVO, vojnom operacijom Cincar pod zapovjedništvom generala Tihomira Blaškića,“ kaže Šoljić.
„Postoje audio i video zapisi te brojne službene potvrde koje to dokazuju. Oni koji tvrde suprotno, mogu se suočiti s potpunom dokumentacijom.“
Šoljić dodaje kako su u vrijeme oslobođenja grada u Kupresu bili prisutni isključivo pripadnici HVO-a te da Armija BiH (ABiH) nije sudjelovala u borbenim djelovanjima na tom području.
Oslobađanje Jajca i pokušaji revizije povijesti
Na pitanje o zajedničkom obilježavanju obljetnice oslobođenja Jajca, Šoljić ističe kako se i tu pokušava umanjiti uloga HVO-a i HV-a:
„Kao i u slučaju Kupresa, pokušava se hrvatskim snagama oduzeti pobjeda i pripisati Armiji BiH. Film o oslobođenju Jajca jasno prikazuje koje su postrojbe djelovale – to su bile hrvatske snage.“
U suštini razlozi su isti kao i u slučaju oslobađanja Kupresa a to znači da se hrvatskim snagama namjeravala oteti pobjeda odnosno ABiH pripisati zasluge za oslobođenje Jajca. Tko je oslobodio Jajce najbolje govori film o oslobođenju Jajca gdje je navedeno koje postrojbe su djelovale na svakom od pravaca pri čemu je oslobođeno Jajce. Na dan oslobađanja Jajca bio sam u samom gradu gdje mi je na nogometnom stadionu zapovjednik 2.gardijske brigade HVO-a, general Stanko Sopta ujedno zapovjednik na glavnom pravcu snaga koje su oslobađale Jajce predao prijavak uz nazočnost svih zapovjednika operacije MAESTRAL koja je izvedena maestralno, kao i veći broj vojnika koji se tu zatekao. Kao i u Kupresu u Jajcu u to vrijeme nije bilo nikakvih postrojbi niti pojedinaca koje su nosili vojne uniforme bilo koje druge vojske osim onih sa oznakama HVO-a i HV-a.
Obrana Mostara i stvaranje HVO-a
„Obrana Mostara je povjerena HVO-u odlukom Općinskog stožera, koji je bio višenacionalan i donesen uz odobrenje Predsjedništva RBiH.
U to vrijeme Armija BiH još nije ni postojala, a drugih vojnih postrojbi osim HVO-a nije bilo,“ pojašnjava Šoljić.
Splitski sporazum i deblokada Bihaća
Deblokada Bihaća bila je ključna točka u završnoj fazi rata u BiH. Nakon pada Srebrenice i opasnosti od pada Bihaća, iz Sarajeva su, prema riječima Šoljića, uslijedili dramatični pozivi za pomoć Hrvatskoj.
„Nakon sastanka 22. srpnja 1995. u Splitu, potpisana je Splitska deklaracija između predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića.
Taj dokument omogućio je zajedničko djelovanje HV-a i HVO-a u deblokadi Bihaća,“ objašnjava Šoljić.
Šoljić navodi da su hrvatske snage odigrale presudnu ulogu u operacijama koje su dovele do deblokade Bihaća, iako se u novije vrijeme sve češće pojavljuju tvrdnje da je 5. korpus Armije BiH pomogao Hrvatskoj, a ne obratno.
„Istina je da je deblokada Bihaća bila od obostrane koristi, ali bez Hrvatske vojske Bihać bi vjerojatno pao,“ naglašava Šoljić.
Aktualna politička situacija u BiH
Šoljić upozorava da se današnja politička retorika u BiH opasno približava onoj iz 1990-ih:
„Bošnjački političari sve češće govore o ugroženosti Bošnjaka od Hrvata. To podsjeća na retoriku iz vremena raspada Jugoslavije, kada su Srbi također sebe proglašavali ugroženima.“
Dodaje kako je današnja kriza u BiH najdublja od Daytona te da bi se mogla dodatno pogoršati ako ne dođe do iskrenog dogovora triju konstitutivnih naroda.
Kako smiriti napetosti
Kao rješenje, Šoljić predlaže zajedničke posjete mješovitih izaslanstava ugroženim zajednicama u BiH:
„Treba obići mjesta gdje su pojedini narodi stvarno ugroženi – primjerice Hrvate u Travniku ili Bošnjake u Mostaru. Samo tako se može graditi povjerenje.“
Uloga Hrvatske u deblokadi Bihaća i završnim operacijama rata u BiH, uključujući Splitsku deklaraciju, Oluju, Maestral i Cincar, bila je ključna za vojni i politički ishod sukoba.
Unatoč pokušajima reinterpretacije povijesti, brojni dokumenti, svjedočanstva i snimke potvrđuju da su HVO i HV imali presudnu ulogu u obrani i oslobađanju dijelova BiH.
„Rješenje za BiH je u dogovoru triju naroda i zajedničkom putu prema Europskoj uniji, gdje je svaki građanin jednako slobodan,“ zaključuje Vladimir Šoljić.
