STRASBOURG – 25. lipnja 2025. – Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) objavilo je cjelovitu presudu u slučaju Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, kojom je zahtjev Slavena Kovačevića proglašen nedopuštenim.
Sud je zaključio da podnositelj nije imao status žrtve u smislu Europske konvencije te da su njegovi navodi u suštini predstavljali pokušaj osporavanja samih temelja ustavnog i izbornog sustava BiH, utemeljenog na Daytonskom mirovnom sporazumu.
Razlozi odbacivanja
Kovačević je tvrdio da je diskriminiran jer mu je kao biraču iz Federacije BiH onemogućeno glasanje za kandidate iz Republike Srpske na izborima 2022. godine. Također je zagovarao uvođenje jedinstvene izborne jedinice u cijeloj državi.
Međutim, Sud je ocijenio da se njegov zahtjev ne odnosi na povredu individualnih prava, već na zahtjev za strukturnom promjenom izbornog sustava.
Posebno je naglašeno da je BiH složena i visoko decentralizirana država, a podjela na entitetske izborne jedinice ugrađena je u njen ustav.
Neprimjereno ponašanje podnositelja
Sud se osvrnuo i na Kovačevićeve istupe tijekom postupka, navodeći da je iznio neutemeljene i zlonamjerne optužbe protiv sudaca ESLJP-a, tadašnjeg predsjednika Suda, predstavnika Vijeća ministara BiH i visokog predstavnika. To je ocijenjeno kao zloupotreba prava na individualnu peticiju.
Zbog toga je Sud većinom glasova (16 za, 1 protiv) utvrdio da je zahtjev neprihvatljiv.
Posljedice presude
Presuda potvrđuje dosljednu praksu ESLJP-a da ne ocjenjuje ustavne konfiguracije država, već samo eventualne konkretne povrede individualnih prava. U ovom slučaju, Sud je zaključio da Kovačević nije dokazao osobnu diskriminaciju u ostvarivanju biračkog prava.
Reakcije i značaj
Odluka Suda ima veliki značaj jer se odnosi na pitanje izbornog sustava BiH, koje je i ranije bilo predmet presuda u slučajevima Sejdić-Finci i drugim sličnim procesima. Ipak, za razliku od tih predmeta, ovdje se naglasak stavljao na biračka, a ne kandidacijska prava.
Sud je jasno istaknuo da se izborne promjene mogu donositi samo kroz političke procese u BiH, a ne kroz presude međunarodnih sudova.
