Zagrljaji, fotografije i obećanje da će nastaviti naoružavati Ukrajinu – unatoč svemu što se dogodilo u šest kratkih tjedana otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, to je otprilike sve što su čelnici Europske unije imali ponuditi ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na hitnom summitu u četvrtak u Bruxellesu. Naravno, skovali su planove za jačanje obrambenog sektora EU-a, ali – a kratkoročno je to možda najvažnije – nisu uspjeli postići dogovor o bilo kakvim novim obvezama za jačanje Ukrajine u bliskoj budućnosti.
Kijev se bori s prekidom američke vojne pomoći i obavještajnih podataka dok Trumpova administracija pojačava pritisak na Zelenskog da postigne brzi mirovni sporazum s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Uoči skupa u Bruxellesu, diplomati iz zemalja koje čvrsto podupiru Ukrajinu izrazili su nadu da će sastanak donijeti nove obveze kako bi Kijev dobio jaču poziciju. “Moramo podržati Ukrajinu sada više nego ikada”, rekla je prva diplomatkinja EU Kaja Kallas prije izvanrednog summita.
Ali nakon 10 sati razgovora, i unatoč javnoj potpori Zelenskom koji se obratio novinarima uz čelnike dviju najviših institucija EU-a, Ursulu von der Leyen i Antónia Costu, konačni zaključci postignuti među nacionalnim čelnicima bili su usredotočeni samo na njihove zajedničke napore da izgrade europski obrambeni sektor. Dio o Ukrajini nije prošao ni među 27 članica zbog protivljenja mađarskog premijera Viktora Orbána, koji ne krije svoju potporu Putinu i koji se uoči sastanka usprotivio izjavi te je ostao pri tom stavu. Ostatak EU-a odbacio je svaki osjećaj nejedinstva. “On je to već radio”, rekao je novinarima njemački kancelar u odlasku Olaf Scholz. “To nije srušilo Europsku uniju.” Bez Mađarske, 26 zemalja potpisalo je izjavu o Ukrajini koja povlači crvene linije za buduće mirovne pregovore, pozivaju na pristupanje Kijeva bloku i obećavaju buduću vojnu pomoć bez konkretnih ciljeva.
Mir kroz snagu
Nije to bilo zbog nedostatka pokušaja od strane Zelenskog. Noseći svoju prepoznatljivu crnu ratnu odjeću koja je izazvala ruganje kod Trumpa tijekom njegovog prošlotjednog posjeta Bijeloj kući, ukrajinski predsjednik je iznio popis hitnih potreba tijekom govora po dolasku u u Bruxelles. Opisao je svakodnevne ruske zračne napade koji pogađaju ukrajinske gradove, pozivajući Europu da ubrza rad na financijskom instrumentu namijenjenom pomoći ukrajinskoj vojsci. Zatražio je novi paket sankcija protiv Rusije i pozvao EU da krene naprijed s planovima za prijem Ukrajine u blok do 2030.
“Postizanje ‘mira snagom’ zahtijeva da Ukrajina bude u najjačoj mogućoj poziciji, s vlastitim ukrajinskim robusnim vojnim i obrambenim kapacitetima kao bitnom komponentom”, navodi se u izjavi koju je potpisalo 26 čelnika. “Europska unija ostaje predana, u koordinaciji s partnerima i saveznicima istomišljenika, pružanju pojačane političke, financijske, gospodarske, humanitarne, vojne i diplomatske potpore Ukrajini i njezinom narodu.” Diplomat EU-a koji je želio ostati anoniman branio je planove EU-a da poveća vojnu pomoć Ukrajini. Rad na budućim paketima oružja nastavit će se kao dio ‘koalicije voljnih’, potencijalno uključujući članice izvan EU-a, poput Ujedinjenog Kraljevstva.
Prije samita Kallas je pokušala okupiti zemlje EU-a oko nastojanja da se osigura najmanje 20 milijardi eura vojne pomoći za isporuku Ukrajini tijekom 2025., prema nekoliko diplomata. Međutim, unatoč opsežnim razgovorima između diplomata, taj pokušaj nije dobio jednoglasnu potporu. U razgovorima iza zatvorenih vrata između čelnika, Kallas je rekla da bi se blok trebao usredotočiti na opskrbu Ukrajine oružjem, a ne samo na nabavku oružja za vlastitu upotrebu, prema dvojici EU diplomata. Zelenski je u četvrtak preuzeo nekoliko konkretnih obveza, samo ne od EU-a. Norveška je obećala povećati svoju izravnu vojnu pomoć Ukrajini na 8 milijardi eura za 2025.
Slon u sobi
Glavno pitanje koje visi nad budućnošću Ukrajine je može li EU zamijeniti ili nekako kompenzirati prekid američke vojne pomoći i obavještajnih podataka. Estonska premijerka Kristen Michal istaknula je to pitanje tijekom rasprava iza zatvorenih vrata, prema dužnosniku EU koji je izravno upoznat s razmjenama, pitajući: Možemo li sami?
Odgovor je bio gromoglasna tišina. Zemlje EU-a kolektivno su obećale više Ukrajini u smislu financijske i vojne potpore od SAD-a od početka ruske invazije punog opsega prije tri godine. Ta će potpora nastaviti pritjecati u nadolazećim mjesecima, s oko 30 milijardi eura financijske pomoći predviđene za 2025. putem zajmova podržanih zamrznutom imovinom Rusije. Ali kraj američke vojne potpore ostavlja zjapeću rupu u sposobnosti saveznika da podrže Ukrajinu u svim aspektima njezina rata, ponajviše kada je riječ o obavještajnim podacima.
“Kraj dijeljenja obavještajnih podataka doista je vrlo značajan za Ukrajinu,” rekao je za Politico pukovnik Philip Ingram, bivši obavještajni časnik britanske vojske. “To znači gubitak pristupa informacijama o pronalaženju ciljeva za projektile dugog dometa, ali i presretanje nadolazećih raketa i flota bespilotnih letjelica. Zemlje članice EU-a jednostavno nemaju mnogo strateških obavještajnih sposobnosti jer su toliko unutarnje fokusirane – zemlje poput Njemačke u potpunosti ovise o NATO-u. Sada se suočavaju s mogućnošću da se moraju pojačati, ali za to su potrebna desetljeća i stotine milijuna dolara.”
Razgovori o Ukrajini trajali 15 minuta: Sve je rečeno
Dok su europski čelnici sjedili za večerom, izvješće NBC Newsa koje citira sadašnje i bivše američke dužnosnike izazvalo je nove sumnje o američkim obvezama prema NATO-u, sugerirajući da bi se Washington mogao obvezati samo na obranu zemalja koje izdvajaju određeni postotak svog bruto domaćeg proizvoda za obranu. Zabrinutost oko potencijalnog američkog povlačenja ili smanjenja europske sigurnosne arhitekture pokrenula je jednu od najvećih geopolitičkih kriza koje su pogodile kontinent u desetljećima, a čelnici su se u posljednja dva tjedna bjesomučno bavili diplomacijom.
Kad je sve rečeno i učinjeno u Bruxellesu, nastojanje Europljana da izbjegnu gubitak američkog sigurnosnog jamstva pokazalo se kao njihov glavni prioritet. Pomaganje u jačanju položaja Ukrajine na bojnom polju i za pregovaračkim stolom na kraju je postalo daleka briga drugog reda — kao što pokazuje količina vremena koju su proveli razgovarajući o Ukrajini naspram obrane.
Rasprava o obrani zauzela je većinu od 10 sati, a čelnici su raspravljali o tome kako financirati jačanje obrane vrijedno 800 milijardi eura i koliko svojih ulaganja potrošiti na europske, a ne na izvore izvan EU-a. Razgovori o Ukrajini su, međutim, završeni i prekinuti za otprilike 15 minuta, prema jednom diplomatu EU. To je sve reklo.
