Deset godina nakon velike migrantske krize, Europska unija nalazi se pred najopsežnijom reformom migracijske politike. Ministri unutarnjih poslova država članica postigli su u Bruxellesu dogovor o tri ključne uredbe koje čine temelj novog Pakta o migracijama i azilu, čija se primjena očekuje sredinom sljedeće godine.
Dogovor o mehanizmu solidarnosti i zajedničkim pravilima
Ministri su usuglasili zajedničko stajalište o uredbama koje će biti osnova za pregovore s Europskim parlamentom, dok je dogovor o mehanizmu solidarnosti postignut bez potrebe za odobravanjem Parlamenta.
Mehanizam uključuje uspostavu Fonda solidarnosti EU-a, iz kojeg će pomoć dobivati zemlje izložene jakom migrantskom pritisku, poput Grčke, Italije, Cipra i Španjolske. One mogu zatražiti premještanje 21.000 tražitelja azila ili financijsku potporu u visini 420 milijuna eura u razdoblju od 12. lipnja 2025. do kraja 2026.
Hrvatska među državama koje mogu tražiti izuzeće
Šest zemalja, među njima Hrvatska, Austrija, Poljska i Češka, imaju pravo zatražiti potpuno ili djelomično izuzeće od doprinosa mehanizmu solidarnosti zbog visokog migrantskog pritiska u posljednjih pet godina.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je da Hrvatska neće imati obvezu prihvata migranata niti financijskih uplata.
Lista sigurnih zemalja i ubrzani postupci na granici
Prvi put EU uvodi jedinstvenu listu sigurnih zemalja podrijetla:
Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Kosovo, Maroko i Tunis.
Zahtjevi državljana ovih zemalja obrađivat će se ubrzanim postupkom već na granici, uz veliku vjerojatnost odbijanja.
Vraćanje migranata i centri u trećim zemljama
Dogovorena je i uredba o vraćanju migranata, uključujući mogućnost otvaranja centara za povratak u trećim zemljama koje poštuju međunarodne standarde ljudskih prava.
Cilj je povećati broj stvarnih deportacija, jer se trenutačno izvrši samo 20–25 % naloga za povratak.
Od sljedeće godine svaka osoba s nalogom za deportaciju morat će dati biometrijske podatke, biti dostupna vlastima i ne smije opstruirati postupak. Otpor deportaciji kažnjavat će se zatvorom.
Automatsko priznavanje naloga: dogovoren kompromis
Najveća politička rasprava vodila se oko automatskog priznavanja naloga za vraćanje između država članica. Postignut je kompromis:
– prve dvije godine sustav će biti dobrovoljan,
– nakon toga će Komisija odlučiti hoće li ga učiniti obveznim.
Reakcije i kritike organizacija za ljudska prava
Organizacije poput Amnesty Internationala upozorile su da bi “centri za povratak” u trećim zemljama mogli kršiti međunarodno pravo te predstavljati opasan presedan u EU politici prema migrantima.
