Politička kriza oko graničnog prijelaza Stara Gradiška ponovno je otvorila pitanje odnosa unutar Bosne i Hercegovine, ali i pokazala koliko su duboke podjele između političkih elita u zemlji.
Dok su građani satima čekali na granici, politički sukobi oko preraspodjele nadležnosti i prihoda pretvorili su jedan infrastrukturni problem u veliku političku aferu.
U središtu priče našao se član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH Zijad Krnjić, kadar SDA, koji je odbijanjem davanja suglasnosti za izmjene pravilnika mjesecima blokirao preraspodjelu službenika potrebnu za otvaranje novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci.
Od antičkog Herostrata do suvremene BiH
Autor tekst uspoređuje političke poteze pojedinih bošnjačkih dužnosnika s antičkim Herostratom, čovjekom koji je spalio Artemidin hram u Efezu kako bi ostao zapamćen u povijesti.
Herostrat je, prema antičkim zapisima, uništio jedno od sedam svjetskih čuda isključivo radi osobne slave. Unatoč pokušajima tadašnjih vlasti da njegovo ime izbrišu iz povijesti, ostao je simbol destruktivnog ponašanja vođenog osobnim interesima i političkom taštinom.
Autor smatra kako se sličan obrazac danas može prepoznati i u političkom djelovanju pojedinih aktera u BiH koji, zbog vlastitih interesa i političkih pozicija, blokiraju projekte važne za građane.
Krnjić postao simbol blokada
Zijad Krnjić, donedavno široj javnosti gotovo nepoznat birokrat, posljednjih je mjeseci postao jedno od najspominjanijih imena u političkom prostoru BiH.
Njegov veto na izmjene pravilnika doveo je do višemjesečne blokade novog graničnog prijelaza, unatoč činjenici da su gužve na Staroj Gradišci godinama jedan od najvećih problema za putnike i gospodarstvo.
Krnjić je ranije izjavio kako nije protiv smanjenja gužvi, ali da se “ne može rješavati problem jedne strane, a ignorirati ostala otvorena pitanja”, aludirajući na raspodjelu prihoda između Federacije BiH i Republike Srpske.
Politički autogol bošnjačke politike
Privremeno otvaranje novog prijelaza nakon urušavanja dijela infrastrukture na starom mostu pokazalo je koliko su političke blokade zapravo štetile običnim građanima.
Kritičari smatraju kako je cijeli slučaj prerastao u ozbiljan politički autogol bošnjačke politike jer je europskim partnerima poslana slika BiH kao države koja sama sebi blokira prometnu infrastrukturu i gospodarske interese.
Istovremeno, ministar financija BiH Srđan Amidžić postao je glavna meta političkih napada nakon što je podržao otvaranje prijelaza.
Murphy otkrio detalje pregovora
Dodatnu pozornost izazvala je izjava bivšeg američkog veleposlanika u BiH Michael Murphy koji je govorio o pregovorima iz 2021. i 2022. godine.
Murphy tvrdi kako je tijekom razgovora o ustavnim reformama Bakir Izetbegović američkim dužnosnicima navodno rekao da bi mogao prihvatiti podjelu BiH “ako bi njegov dio bio veličine Slovenije”.
Ta izjava izazvala je brojne reakcije i otvorila pitanje stvarnih političkih ciljeva dijela bošnjačke politike.
Od “zapadne Njemačke” do “Slovenije”
Autor zaključuje kako su političke ambicije bošnjačkih elita kroz godine doživjele značajnu transformaciju – od velikih političkih projekata do sve manjih teritorijalnih i političkih očekivanja.
U tom kontekstu spominju se i ranije izjave Zlatka Lagumdžije o “zapadnoj Njemačkoj”, ali i aktualni politički sukobi koji pokazuju sve veće unutarnje podjele unutar BiH.
Slučaj Stare Gradiške, smatra autor, pokazuje kako političke blokade i međusobna nadmudrivanja sve više udaljavaju BiH od europskog puta i stvarnih reformi, dok najveću cijenu ponovno plaćaju građani.
