Zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško objavio je opširan osvrt na predstavljanje prijevoda Biblije na govorni hrvatski jezik, upozorivši na niz teoloških, jezičnih i crkveno-pravnih nejasnoća koje su pratile njegovo javno predstavljanje.
U osvrtu se ističe da je jedini važeći prijevod Svetoga pisma u katoličkoj liturgiji i službenoj uporabi Crkve u Hrvatskoj i dalje onaj u izdanju Kršćanske sadašnjosti, koji se koristi u liturgiji, katehezi, crkvenim dokumentima i pastoralu.
Svaki prijevod traži reviziju, ali ne zamjenu
Biskup Šaško naglašava da je svaka revizija prijevoda legitimna i potrebna jer su jezici živi, ali upozorava da se revizija ne smije predstavljati kao zamjena službenog liturgijskog prijevoda.
Nije riječ o „novoj katoličkoj Bibliji“
Posebnu pozornost posvetio je tvrdnjama da je riječ o „novoj katoličkoj Bibliji“, što smatra netočnim i zavaravajućim. Naime, kako podsjeća, Hrvatska biskupska konferencija (HBK) dala je suglasnost isključivo za:
- studijski prijevod
- izdanje Hrvatskog biblijskog društva
- prijevod na govorni hrvatski jezik
- ekumenski karakter prijevoda (bez sudjelovanja Istočnih Crkava)
Nigdje se, naglašava Šaško, ne navodi da je riječ o liturgijskom, službenom ili normativnom katoličkom prijevodu.
Pokušaji zamjene službenog prijevoda
– Najviše za što se mogla dobiti suglasnost jest obilježje studijskog prijevoda, koji može služiti znanstvenim raspravama i jezičnom propitivanju, ali ne i zamijeniti važeći crkveni prijevod – upozorava biskup.
Jezik, standard i teološka preciznost
Šaško upozorava da napuštanje standardnog jezika i ustaljenih jezičnih oblika može dovesti do teološkog i književnog osiromašenja, čime se udaljavamo od značenja izvornog biblijskog teksta.
Kao primjer navodi izmjenu poznatog retka iz Evanđelja po Luki (Lk 2,14), ističući da promjene poput „miljenici njegovi“ u „ljudi koji su mu dragi“ ne predstavljaju napredak, nego gubitak dubine i bogatstva.
„To nisu poboljšanja, nego zbiljska jezična i teološka osiromašenja“, ističe Šaško.
Nejasnoće oko prevoditelja i metodologije
Među problematičnim točkama navodi i činjenicu da u izdanju nisu jasno navedeni pojedinačni prevoditelji biblijskih knjiga, niti izvornici s kojih su prevođeni tekstovi, što dodatno otežava znanstvenu i teološku evaluaciju prijevoda.
Studijski prijevod kao poticaj raspravi
Biskup Šaško priznaje trud bibličara uključenih u projekt te ističe da svaki prijevod Biblije mora poticati daljnju raspravu, osobito među teolozima, egzegetima i jezikoslovcima.
Zaključak: Potrebna istinoljubivost i jasnoća
Zaključno poručuje da se predstavljanje prijevoda nije odvijalo u skladu s odlukama Hrvatske biskupske konferencije te da glavna vodilja mora biti istina, jasnoća i vjernost crkvenom nauku, a ne medijski dojam ili marketinški naglasci.
Osvrt je potpisan u Zagrebu, 27. prosinca 2025., na blagdan sv. Ivana, apostola i evanđelista.
Cjeloviti tekst osvrta dostupan je na mrežnim stranicama Zagrebačke nadbiskupije.
