Radioteleviziji Bosne i Hercegovine (BHRT) potrebna je hitna finansijska pomoć, jer bi, prema najnovijem dopisu v. d. generalnog direktora Belmina Karamehmedovića, gašenje javnog servisa BiH moglo uslijediti u vrlo kratkom roku.
Dopis je dostavljen Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara, Parlamentarnoj skupštini BiH, Ministarstvu komunikacija i prometa, Vladi FBiH, te relevantnim međunarodnim organizacijama.
Teška finansijska situacija i prijetnja blokadom računa
Karamehmedović u dopisu ističe da se BHRT nalazi u izuzetno teškoj finansijskoj situaciji, te upozorava na mogućnost blokade računa i pljenidbe imovine zbog dugova.
“Uprava za indirektno oporezivanje BiH razmatra blokadu računa zbog duga BHRT-a za PDV u iznosu od 9.604.823 KM. Ukoliko dođe do blokade, javni servis bi mogao prestati s radom”, upozorio je Karamehmedović.
Dugovi prema EBU-u i Općini Novi Grad Sarajevo
BHRT se suočava i s izvršenjem presuda u predmetima:
- EBU – vrijednost spora 16.360.851,18 KM
- Općina Novi Grad Sarajevo – spor vrijedan 978.900 KM sa zateznim kamatama i troškovima postupka.
Ukoliko dođe do provedbe izvršenja, bit će zaplijenjena pokretna i nepokretna imovina BHRT-a, što ugrožava opstanak servisa i egzistenciju oko 780 zaposlenih.
EBU upozorio na moguću blokadu
Prema dopisu, Evropska radiodifuzna unija (EBU) 27. marta 2025. obavijestila je BHRT da će, ukoliko dug od 9,9 miliona eura (21,23 miliona KM) ne bude izmiren do 26. februara 2026., biti blokiran račun BHRT-a i pokrenuta prodaja imovine.
Dugovanja prema Elektroprivredi i drugim dobavljačima
Elektroprivreda BiH je 20. avgusta 2025. upozorila da će obustaviti isporuku električne energije BHRT-u zbog duga od 1.565.642 KM, što bi značilo potpunu obustavu rada javnog servisa i drugih institucija koje koriste iste objekte.
BHRT, osim toga, duguje i:
- Sarajevogasu – 194.888 KM
- Eutelsatu – 145.577 KM
- Dobavljačima u BiH – 9.114.664 KM
Presude za doprinose zaposlenih dodatno opterećuju BHRT
Sud BiH je donio 9 presuda u korist zaposlenika koji su tužili BHRT zbog neplaćenih doprinosa, u ukupnom iznosu od 310.605,30 KM.
U narednom periodu zakazano je još 16 ročišta, što bi moglo povećati ukupni dug za doprinose na 608.662 KM.
Ukupan dug BHRT-a za poreze i doprinose zaposlenima iznosi 54,28 miliona KM.
Glavni uzrok krize: nepoštivanje Zakona o javnom RTV sistemu
BHRT ističe da nije sam odgovoran za trenutnu situaciju. Prema dopisu, RTRS duguje BHRT-u čak 100.871.392 KM po osnovu neraspodijeljene RTV pristojbe, čime se direktno krši Zakon o javnom RTV sistemu BiH.
Poziv na hitnu finansijsku intervenciju
BHRT poziva institucije BiH da odmah pronađu privremeno rješenje za finansiranje javnog servisa, predlažući da se sredstva osiguraju iz:
- viška prihoda RAK-a,
- profita Centralne banke BiH,
- ili direktno iz državnog budžeta.
Za stabilno poslovanje potrebno je mjesečno sufinansiranje od oko 900.000 KM, što bi pokrilo manjak prihoda zbog neuplaćenih sredstava iz RS.
“Očekujemo da država, kao osnivač BHRT-a, hitno pronađe način privremenog sufinansiranja, kao što je učinjeno s institucijama kulture i obrazovanja”, navodi se u dopisu.
Politički analitičar Dragan Vidović u razgovoru za naš portal ističe kako je jedaan od najvećih krivaca za stanje u BHRT-u SDA koja je godinama bila na vlasti i nije poduzela ništa kako bi se riješila dugovanja koja su tada bila znatno manja, nego su postavili svoje podobne osobe i koristile i BHRT i FTV kao propagandni servis. ” I u perhodnim jesecima, pogotovo kada je imenovan novi Upravni odbor SDA je predvodila hajdku na Trojku, pogotovo zbog imenovanja Zorana Krešića, kojeg su istog sami bili imenovali dok su bili u vladajućoj koaliciji. SDA je ostavila kaos iza sebe u svim područjima, koje je Trojku zapalo da sređuje, nije tu samo pogođena BHRT, nego i sva javna poduzeća. Nažalost, BiH nije sprovela reorganizaciju javnog servisa jer hrvati i dalje nemaju svoj kanal, ali jeli rješenje upumpavati novac bez reorganizacije i modernizacije poslovanja”, pitanje je koje je ključno za BHRT ističe Vidović.
Ako institucije BiH ne reaguju, BHRT-u prijeti potpuni finansijski kolaps i gašenje javnog servisa koji postoji više od osam destljeća.
U pitanju je ne samo opstanak BHRT-a, već i informiranje građana, kao i zapošljavanje više od 700 radnika širom zemlje.
