Otkrijte povijest Bašćanske ploče – najstarijeg glagoljskog spomenika iz 1100. godine, pronađenog u Baškoj na otoku Krku.
Godine 1851. na otoku Krku, u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru, mladi svećenik Petar Dorčić slučajno je otkrio Bašćansku ploču.
U početku se vjerovalo da natpis krije tajnu poruku, no tek 1875. otkriveno je da se radi o kraljevoj darovnici.
Što piše na Bašćanskoj ploči?
Na ploči se navodi da je kralj Zvonimir darovao zemljište benediktinskom samostanu sv. Lucije.
Tekst spominje:
- darovnicu kralja Zvonimira
- svjedoke (župane i plemiće)
- vrijeme i okolnosti darivanja
Ploča datira iz 1100. godine i potvrđuje postojanje hrvatske države u 11. stoljeću.
Put Bašćanske ploče do Zagreba
Od 1934. godine original se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, dok se u crkvi sv. Lucije nalazi vjerna replika. Danas je to jedno od najposjećenijih mjesta na otoku Krku.
Jezik i pismo – važnost glagoljice
Bašćanska ploča napisana je glagoljicom, pismom koje su stvorila sveta braća Ćiril i Metod u 9. stoljeću.
- Pismo je korišteno za prijevod crkvenih knjiga.
- Razvilo se u obli i uglati oblik.
- Bašćanska ploča prikazuje umjereno oblu glagoljicu, specifičan hrvatski oblik pisma.
Kulturni i umjetnički značaj
Bašćanska ploča nadahnula je brojne znanstvenike, književnike i umjetnike:
- Povjesničari i jezikoslovci: Branko Fučić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Vjekoslav Štefanić, Eduard Hercigonja…
- Književnici: Josip Pupačić, Vladimir Nazor, Silvije Strahimir Kranjčević.
- Skladatelji: K. Fribec, S. Šulek, Ljubo Kuntarić.
