Izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, izrečena tijekom stranačkog obraćanja u Sarajevu, izazvala je brojne političke reakcije i otvorila raspravu o odnosima između konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Posebnu pozornost privukla je njegova poruka:
„Oni koji ne vole Bosnu i Hercegovinu imaju alternativu. Neka idu ili neka prestanu praviti probleme. Mi nemamo alternativu. Nemamo drugu domovinu. I to će presuditi.“
Iako nije izravno imenovao Hrvate i Srbe, dio političkih komentatora smatra da je izjava bila usmjerena prema politikama koje zastupaju hrvatski i srpski politički predstavnici u BiH.
Izetbegović kritizirao Čovića i Dodika
Govoreći o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, Izetbegović je optužio hrvatske i srpske političke predstavnike da zajedno djeluju protiv interesa njegove stranke.
„SDA je stalno smetao nekome jer je bio otpor podjeli zemlje, ponižavanju Bošnjaka i preuzimanju vlasti. Tu su našli interes i srpski i hrvatski nacionalisti, kao i bošnjački pohlepni kadrovi koji su pristali da ih Dodik i Čović uvedu u vlast“, rekao je predsjednik SDA.
Njegove izjave dolaze u razdoblju pojačanih političkih napetosti i sve intenzivnijih priprema za predstojeće izborne procese.
Ranije poručio da je spreman razgovarati s Čovićem
Zanimljivo je da je samo nekoliko dana ranije Izetbegović u televizijskom gostovanju izjavio kako je spreman pružiti ruku predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, pod uvjetom da prekine političku suradnju s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Ta je poruka protumačena kao pokušaj redefiniranja političkih odnosa unutar BiH, ali i kao nastavak oštre retorike prema aktualnoj vladajućoj koaliciji.
Rasprava o Daytonskom sporazumu i položaju Hrvata
Komentirajući posljednje političke poruke, dio analitičara smatra kako je jedan od ključnih problema Bosne i Hercegovine različito tumačenje Daytonskog mirovnog sporazuma te pitanja političke ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Posebno se ističu dugogodišnje rasprave o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izmjenama izbornog zakonodavstva te ulozi međunarodne zajednice u političkim procesima.
Kritičari upozoravaju da retorika koja dovodi u pitanje legitimnost političkih stavova drugih naroda dodatno produbljuje nepovjerenje između Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Političke tenzije ponovno u fokusu
Izetbegovićeve izjave ponovno su otvorile pitanje političkog dijaloga u Bosni i Hercegovini u trenutku kada zemlju očekuju novi politički izazovi i rasprave o reformama.
Hoće li ovakva retorika dodatno zaoštriti odnose među političkim akterima ili će ostati dio predizborne kampanje, ostaje za vidjeti.




