Sudjelovanje bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka na međunarodnoj konferenciji „Sciences for Peace“ na Sveučilištu u Mostaru izazvalo je negodovanje dijela hrvatske akademske zajednice. Akademik Frano Ljubić smatra kako je njegov poziv bio neprimjeren zbog političkih odluka koje je donosio tijekom mandata u Bosni i Hercegovini.
Na Sveučilištu u Mostaru (SUM) u srijedu je započela trodnevna međunarodna konferencija „Sciences for Peace“ (Znanost za mir), organizirana u sklopu 14. konferencije podunavskih akademija, u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (HAZU BiH) i uz sudjelovanje Europske akademije znanosti i umjetnosti (EASA).
Konferencija je okupila ugledne znanstvenike, akademike i stručnjake iz više europskih zemalja, a središnja tema njihovih rasprava jest doprinos znanosti, umjetnosti i obrazovanja izgradnji mira, stabilnosti i međunarodnog razumijevanja.
Posebna pozornost posvećena je iskustvima sukoba u Podunavlju i na području bivše Jugoslavije te mogućnostima jačanja znanstvene i kulturne suradnje kao temelja mirnije i održive budućnosti.
Međutim, sudjelovanje bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka izazvalo je negodovanje dijela hrvatske akademske zajednice, ponajprije zbog njegove uloge i odluka tijekom gotovo dvanaest i pol godina mandata u Bosni i Hercegovini.
O tome je za RTV Herceg-Bosne govorio akademik Frano Ljubić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u BiH.
Ljubić: Zlorabili su gostoprimstvo domaćina
Odgovarajući na novinarsko pitanje može li se Inzkov dolazak na konferenciju koja promiče znanost i mir smatrati svojevrsnim činom ruganja, akademik Ljubić ocijenio je kako je njegov poziv bio neprimjeren.
„Mislim da su neki iz Europske akademije znanosti i umjetnosti zlorabili naše gostoprimstvo. Pozvali su njega, a nisu ga trebali pozvati. On je bio ovdje visoki predstavnik dvanaest godina i četiri mjeseca. Ni jednu odluku nije donio u korist ni u interesu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Sve su bile suprotne. Tim odlukama su umanjivana prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini u odnosu na ono što je imao i što je dobio po Daytonskom mirovnom sporazumu“, izjavio je Ljubić za RTV HB.
Akademik je tako izravno povezao Inzkov mandat s pitanjem položaja i političkih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, smatrajući da njegovo sudjelovanje nije u skladu s porukama koje konferencija želi poslati.
Inzkova odluka o formiranju vlasti u Federaciji BiH posebno sporna
Ljubić se posebno osvrnuo na odluke koje je Valentin Inzko donosio u vezi s formiranjem vlasti u Federaciji BiH, a jednu od njih opisao je kao vrhunac političkog cinizma.
„Vrhunac njegovog cinizma je kad je izračunao, odnosno njegova matematika po kojoj je pet jedna trećina od sedamnaest. A tom svojom odlukom i svojom matematikom omogućio je strankama iz hrvatskog naroda koje su dobile manje od pet posto glasova hrvatskih birača da sudjeluju u vlasti, a onemogućio sudjelovanje u vlasti hrvatskim strankama koje su imale više od 95 posto glasova. Zbog toga on nije trebao biti ni pozvan na ovaj skup koji nosi naziv ‘Znanost i mir’, jer on nije ni znanstvenik ni mirotvorac. To je pokazao svojim djelovanjem ovdje dok je bio u Bosni i Hercegovini“, naglasio je Ljubić.
Njegova kritika odnosi se na odluke visokog predstavnika koje su utjecale na politički proces formiranja vlasti u Federaciji BiH, a koje su i danas predmet političkih prijepora u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o legitimnom političkom predstavljanju hrvatskog naroda.
Unatoč kritikama, Ljubić pohvalio održavanje konferencije u Mostaru
Na kraju razgovora akademik Frano Ljubić naglasio je kako osobno nema ništa protiv bivšeg visokog predstavnika, ali je ponovio da smatra kako njegov poziv na konferenciju nije bio primjeren.
Istodobno je istaknuo važnost održavanja međunarodnog akademskog skupa u Mostaru te priznanje koje je time iskazano Sveučilištu u Mostaru i domaćoj akademskoj zajednici.
„Osobno nemam ništa protiv njega, a Europska akademija znanosti i umjetnosti je učinila veliku čast i odala veliko priznanje što održava sastanak ovdje u Mostaru, čime je odala priznanje našoj akademskoj zajednici, našem Sveučilištu i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini“, zaključio je Ljubić za RTV HB.
Međunarodna konferencija „Sciences for Peace“ tako je, uz znanstvene i akademske rasprave o miru, stabilnosti i suradnji, otvorila i pitanje političkih odluka koje su obilježile noviju povijest Bosne i Hercegovine te njihova odjeka u hrvatskoj akademskoj i političkoj javnosti.
