Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko izrazila je nezadovoljstvo načinom na koji je Europska komisija u ovogodišnjem izvješću o proširenju obradila Bosnu i Hercegovinu. Upozorila je da nisu dovoljno uzete u obzir političke i ustavne specifičnosti zemlje te poručila kako BiH ne trebaju nove kritike, nego konkretna pomoć i politička podrška.
Zovko je to istaknula tijekom rasprave na sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET), nakon što je povjerenica za proširenje Marta Kos predstavila Paket proširenja Europske unije za 2026. godinu.
Posebno se osvrnula na način na koji je u izvješću tretirano pitanje Ureda visokog predstavnika (OHR), upozoravajući da se pritom, prema njezinoj ocjeni, ne uzimaju dovoljno u obzir složeno ustavno uređenje BiH i uloga međunarodne zajednice u poslijeratnoj reformi institucija.
Zovko: Zašto se reforma Ustavnog suda uspoređuje s internetom u školama?
Jedna od glavnih zamjerki Željane Zovko odnosila se na kriterije Europske komisije za vrednovanje reformskih procesa u Bosni i Hercegovini.
Postavila je pitanje zbog čega se reforma Ustavnog suda BiH tretira na istoj razini kao tehnički zahtjev za uvođenje interneta u 200 škola, smatrajući da takav pristup ne odražava dovoljno političku i ustavnu složenost zemlje.
Zovko je upozorila i na sredstva u iznosu od 400 milijuna eura, za koja je tijekom rasprave navela da su blokirana zbog neispunjenih tehničkih zahtjeva.
– Doista mislite da će tehnički detalji koji zadržavaju 400 milijuna eura jedne zemlje koja je izašla iz rata poslužiti kao primjer za buduće postkonfliktne zemlje poput Ukrajine – upitala je Zovko.
„BiH ne trebaju nove pridike, nego konkretna pomoć”
Nakon rasprave Zovko je ponovila kako smatra da Europska komisija nije dovoljno uvažila posebnosti Bosne i Hercegovine te da europski pristup mora uključivati konkretniju političku i institucionalnu potporu.
– Bosni i Hercegovini ne trebaju nove pridike, nego konkretna pomoć i politička podrška. Bez razumijevanja njezinog ustavnog uređenja i osiguravanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, nema ni održivog napretka na europskom putu – poručila je zastupnica u Europskom parlamentu.
Pozdravila je činjenicu da je u izvješću prepoznata potreba reforme izbornog zakonodavstva u skladu s presudama Ustavnog suda BiH. Međutim, upozorila je da nije napravljen konkretan iskorak prema otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom.
Dodala je kako je Marta Kos na kraju rasprave najavila poseban pristup prema BiH, ali da tek treba vidjeti što će ta najava konkretno značiti i kako će se provoditi.
Zovko upozorila i na otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore
Tijekom rasprave Zovko se osvrnula i na europski put Crne Gore. Pozdravila je ambiciozan plan završetka njezinih pristupnih pregovora do prosinca, ali je istodobno upozorila na šest otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore koja još čekaju rješenje.
Naglasila je kako ta pitanja trebaju biti sastavni dio procesa napretka Crne Gore prema članstvu u Europskoj uniji, osobito u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 31.
Na kraju je poručila kako politika proširenja mora ostati vjerodostojna, pravedna i realistična te državama jugoistočne Europe ponuditi jasnu europsku perspektivu uz konkretne rezultate i poštivanje preuzetih obveza.
– Proširenje je najvažniji vanjskopolitički instrument Europske unije. Upravo zato mora biti vjerodostojno, pravedno i realistično. Ne smijemo stvarati nova razočaranja u jugoistočnoj Europi, nego ponuditi jasnu perspektivu uz konkretne rezultate i poštivanje obveza – poručila je Zovko.
