Na današnji dan prije 30 godina, 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija Oluja, najveća i najvažnija oslobodilačka akcija Hrvatske vojske i specijalnih postrojbi policije tijekom Domovinskog rata.
Operacija je trajala od 4. do 7. kolovoza, dok su završne aktivnosti potrajale do 10. kolovoza. U svega nekoliko dana oslobođen je najveći dio okupiranog teritorija Hrvatske u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, čime je uspostavljen teritorijalni integritet države te stvoreni preduvjeti za završetak rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, operacija predstavlja jednu od najvažnijih vojnih i političkih pobjeda moderne hrvatske povijesti.
Napad na bojišnici dugoj više od 630 kilometara
U ranim jutarnjim satima 4. kolovoza 1995. hrvatske postrojbe krenule su u koordinirani napad na bojišnici dugoj više od 630 kilometara, od Bosanskog Grahova do Jasenovca.
Nositelji glavnog udara bile su gardijske brigade Hrvatske vojske i specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova, dok su pričuvne snage korištene za širenje oslobođenog područja i održavanje tempa napredovanja.
Istodobno su hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene u stanje pune pripravnosti zbog mogućnosti uključivanja Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske.
Oslobođenje Knina postalo simbol hrvatske pobjede
Najveći trenutak operacije dogodio se 5. kolovoza, kada su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, tadašnje političko i vojno središte pobunjenih srpskih snaga.
Podizanje hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi postalo je jedan od najsnažnijih simbola Domovinskog rata.
Zbog povijesnog značaja toga događaja, 5. kolovoza obilježava se kao:
- Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
- Dan hrvatskih branitelja
Operacija koja je spasila Bihać i promijenila rat u BiH
Pored oslobađanja hrvatskog teritorija, Operacija Oluja imala je presudan utjecaj i na rat u Bosni i Hercegovini.
Napredovanje Hrvatske vojske omogućilo je Armiji Republike Bosne i Hercegovine da razbije višegodišnju opsadu Bihaća te je spriječena mogućnost nove humanitarne katastrofe i masovnih zločina nakon tragedije u Srebrenici, koja se dogodila samo nekoliko tjedana ranije.
Vojni analitičari upravo zbog toga Oluju smatraju jednom od operacija koja je bitno promijenila strateški odnos snaga u cijeloj regiji.
Ključni ciljevi Operacije Oluja
Temeljni vojni i politički ciljevi operacije bili su:
- oslobađanje okupiranog teritorija Republike Hrvatske
- povratak prognanih hrvatskih građana
- deblokada Bihaća i pomoć Armiji BiH
- izlazak Hrvatske vojske na međunarodno priznatu državnu granicu
- stvaranje uvjeta za završetak rata i postizanje mira.
U svega četiri dana oslobođeni Knin, Petrinja, Slunj, Gračac, Korenica…
Tijekom operacije oslobođeni su brojni hrvatski gradovi i općine, među kojima:
- Knin
- Gračac
- Korenica
- Slunj
- Glina
- Petrinja
- Hrvatska Kostajnica
- Obrovac
- Benkovac
- Drniš
- Vojnić
- Donji Lapac
- Udbina
- Plaški
- Saborsko
Hrvatske snage potom su izbile na međunarodno priznatu granicu Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.
Velika vojna pobjeda uz velike ljudske žrtve
U Operaciji Oluja poginulo je 196 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, više od 1.100 ih je ranjeno, dok se 15 vojnika vodi kao nestalo.
Nakon završetka operacije uslijedili su procesi stabilizacije oslobođenog područja, povratka prognanika i uspostave civilne vlasti.
Istodobno su zabilježeni i pojedinačni zločini nad preostalim srpskim civilima te uništavanje imovine, zbog čega su pred hrvatskim pravosuđem vođeni brojni kazneni postupci protiv odgovornih osoba.
Operacija koja je otvorila put Daytonskom sporazumu
Nakon Oluje uslijedile su operacije Maestral i Južni potez u Bosni i Hercegovini, kojima su hrvatske snage zajedno s HVO-om i Armijom BiH dodatno promijenile odnos snaga na terenu.
Nekoliko mjeseci poslije, u studenome 1995. godine, potpisan je Daytonski mirovni sporazum, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
Tri desetljeća nakon Oluje, ova vojno-redarstvena operacija ostaje jedan od ključnih događaja hrvatske moderne povijesti te simbol završetka Domovinskog rata, uspostave teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske i početka trajnog mira u regiji.
