Sjedinjene Američke Države ponovno su zaoštrile odnos prema Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Haagu, najavljujući nove mjere protiv te institucije. Izjava američkog državnog tajnika Marca Rubija, koji je poručio da bi SAD mogao “demontirati sud ciglu po ciglu”, izazvala je snažne reakcije pravnih stručnjaka i međunarodne zajednice.
Iako se često poistovjećuju, u Haagu djeluju dva različita međunarodna suda – Međunarodni sud pravde (ICJ), koji rješava sporove između država, i Međunarodni kazneni sud (ICC), koji procesuira pojedince optužene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
SAD razmatra nove sankcije protiv ICC-a
Američki State Department najavio je mogućnost uvođenja novih sankcija protiv Međunarodnog kaznenog suda, uključujući:
- zabranu ulaska zaposlenicima ICC-a u SAD,
- dodatne financijske sankcije,
- pritisak na države koje surađuju sa Sudom,
- ograničavanje pomoći državama koje priznaju nadležnost ICC-a.
Prema pisanju Deutsche Wellea, Washington posljednjih godinu dana intenzivira diplomatske aktivnosti kako bi smanjio međunarodnu potporu Sudu.
Stručnjaci upozoravaju na opasan presedan
Andreas Schüller iz Europskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR) smatra kako američki potezi predstavljaju organiziranu kampanju usmjerenu na slabljenje međunarodnog kaznenog pravosuđa.
Prema njegovim riječima, SAD nastoji izvršiti politički i diplomatski pritisak na države članice kako bi promijenile svoj odnos prema Međunarodnom kaznenom sudu.
Zašto SAD nije član Međunarodnog kaznenog suda?
Međunarodni kazneni sud osnovan je 2002. godine Rimskim statutom te danas okuplja 125 država članica.
Među državama koje nisu priznale njegovu nadležnost nalaze se:
- Sjedinjene Američke Države
- Rusija
- Kina
- Izrael
- nekoliko država Azije i sjeverne Afrike.
To znači da ICC nema opću nadležnost nad američkim teritorijem, ali može procesuirati osobe optužene za zločine počinjene na području država koje priznaju Sud.
Na toj pravnoj osnovi izdani su i međunarodni nalozi za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina te izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Kako je nastao Međunarodni kazneni sud?
Ideja stalnog međunarodnog kaznenog suda razvijala se desetljećima.
Nakon Nürnberških procesa poslije Drugoga svjetskog rata te međunarodnih sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu tijekom 1990-ih, međunarodna zajednica zaključila je da je potreban trajni sud koji će procesuirati najteže zločine bez obzira na mjesto njihova počinjenja.
Profesor međunarodnog prava Kai Ambos sa Sveučilišta u Göttingenu smatra kako je riječ o jednom od najvažnijih mehanizama međunarodne odgovornosti.
“Ne može biti prihvatljivo da počinitelji najtežih ratnih zločina ostanu nekažnjeni, bez obzira na to dolaze li iz velikih ili malih država”, upozorava Ambos.
Rubio tvrdi da ICC prijeti američkom pravnom sustavu
Marco Rubio smatra da bi djelovanje Međunarodnog kaznenog suda moglo ugroziti američke vojnike, pripadnike sigurnosnih službi i druge državne dužnosnike.
Prema njegovim riječima, američki građani ne bi smjeli odgovarati pred međunarodnim sucima izvan jurisdikcije SAD-a.
Međutim, pravni stručnjaci ističu kako se trenutno pred ICC-om ne vodi nijedan postupak protiv američkih državljana.
Može li ICC izdržati američki pritisak?
Analitičari upozoravaju kako najveću opasnost ne predstavljaju same sankcije, nego tzv. “učinak zastrašivanja”, odnosno mogućnost da države, tvrtke i pojedinci zbog straha od američkih mjera smanje suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom.
ICC je već počeo smanjivati tehnološku ovisnost o američkim kompanijama, zamjenjujući dio softvera europskim rješenjima otvorenog koda.
Europska unija pružila potporu Sudu
Nakon američkih najava, Europska unija ponovno je izrazila punu potporu Međunarodnom kaznenom sudu.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul poručio je kako ICC predstavlja jedan od ključnih stupova međunarodnog prava te doprinosi sigurnijem i pravednijem svijetu.
Zanimljivo je da je još 2022. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, američki Senat usvojio rezoluciju kojom je podržao istrage Međunarodnog kaznenog suda protiv Rusije. Među supokroviteljima te rezolucije bio je upravo današnji američki državni tajnik Marco Rubio.
