Gostujući na N1 televiziji, povjesničar Tvrtko Jakovina komentirao je ideju oživljavanja Herceg-Bosne ustvrdivši kako se time „iritira većinski narod“ te da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini daje „lažna nada“.
Takva izjava izazvala je brojne reakcije jer otvara pitanje kako se danas promatra ustavni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
BiH nije država većinskog i manjinskog naroda
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine i odredbama Daytonski mirovni sporazum, Bosna i Hercegovina definirana je kao država triju konstitutivnih naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba.
Upravo zato mnogi smatraju problematičnim korištenje termina „većinski narod“ u političkom kontekstu BiH, jer ustavni poredak ne počiva na principu većine i manjine, nego na ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu nacionalna manjina kojoj netko dodjeljuje određena prava, nego jedan od triju naroda koji su nositelji ustavnog suvereniteta države. Povjesničar Dragan Vidović ističe kako je Jakovina zloupotrijebio povijest kao znanost jer u BiH žive konstitutivni narodi, te da ne može Hrvate svesti na manjinu dok bi po Jakovini Bošnjani bili većina koja bi trebala određivati pravila. Takve zloupotrebe činjenica i svođenje paralele na povijesni kontekst Osmanskog Carstva i modernog doba su jeftine floskule, koje ne da nemaju uporište nego je potpuno iskrivljivanje povijesti i povijesnih činjenica.
Središnje pitanje ostaje legitimno predstavljanje
Rasprava o Herceg-Bosni posljednjih se godina često povezuje s pitanjem političke zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH.
Predstavnici hrvatskih stranaka upozoravaju kako postojeći izborni sustav omogućava da brojniji narod značajno utječe na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što smatraju odstupanjem od načela legitimnog predstavljanja.
Zbog toga dio hrvatske političke javnosti smatra da problem nije u spominjanju Herceg-Bosne, nego u činjenici da pitanje pune političke ravnopravnosti Hrvata još uvijek nije riješeno.
Zašto svaka rasprava o hrvatskom pitanju izaziva prijepore?
Svako spominjanje Herceg-Bosne već godinama izaziva snažne političke reakcije u BiH.
Dok jedni smatraju da je riječ o povijesno završenom projektu, drugi upozoravaju da se iza tih rasprava zapravo krije nezadovoljstvo dijela hrvatskog naroda postojećim političkim položajem.
Brojni hrvatski politički predstavnici ističu kako Hrvati ne traže ništa izvan ustavnog okvira, nego provedbu načela jednakopravnosti i mogućnost da sami biraju svoje legitimne predstavnike.
Povijest ne može biti jedini okvir za razumijevanje sadašnjosti
Povijesni kontekst važan je za razumijevanje odnosa u Bosni i Hercegovini, no politička stvarnost 2026. godine bitno je drukčija od one iz prošlih stoljeća.
Ključno pitanje ostaje može li Bosna i Hercegovina dugoročno funkcionirati kao stabilna država ako jedan od triju konstitutivnih naroda smatra da nije u potpunosti politički ravnopravan.
Zbog toga rasprava o Herceg-Bosni i položaju Hrvata u BiH nije samo pitanje prošlosti, nego i pitanje budućeg ustavnog i političkog uređenja zemlje.
